Hercegovački slučaj
05. April 2017.
Foto:
Arhivski snimak

1. - Decizija, 1899. Prema crkvenom dogovoru između franjevca biskupa mostarsko-duvanjskoga Paškala Buconjića i franjevačkoga hercegovačkog provincijala fra Luke Begića - a dogovor je 17. srpnja 1899. godine potvrdio papa Lav XIII. - župe u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji, koje će se osnovati a slobodnog su raspolaganja biskupova, jesu i ove:

"2. Biletići sa selima Blizanci, Krućevići i Tepčići;

 6. Dobro Selo sa selima Krivodo, Slipčići i Sritnice."[1]

Tako odlučeno tada, ali tijekom vremena nastajale se određene promjene u granicama župa.

2. - Osnutak župe, 1918. Župa Ploče-Tepčići osnovana je 1918. godine dijeljenjem župe Gradnići, a ostajući i dalje u Broćanskom dekanatu.

Župa je mogla biti povjerena biskupijskim svećenicima, kojih je tada u ovoj biskupiji bilo osam. Ali fra Alojzije Mišić, biskup (1912.-1942.), smatrao je uputnijim dati župu Ploče-Tepčići franjevcu, a četvoricu mostarskih svećenika poslati u Trebinjsku biskupiju, iako je 1918. godine u Trebinjskoj biskupiji bilo osam župa i devet trebinjskih svećenika.

Selo Sretnice pripalo je Kruševu 1924.[2]

Župi se pridružilo selo Vidovići 1971.

Župna je kuća dovršena 1921. godine, a kapelica 1925.

Župna je crkva podignuta 1961.-1962. Obojena 1972., svetište uređeno 1975.

3. - Dekret „Romanis Pontificibus“, 1975. godine u 4. točki, osim Nevesinja, Jablanice i Blagaja, također određuje i župu Ploče-Tepčići na raspolaganje biskupu.[3]

4. - Načelna primopredaja, 1999. Dne 20. veljače potpisana je između Generalne kurije Franjevačkoga reda i mjesnoga biskupa u Mostaru, te 21. veljače pročitana u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve Izjava o primopredaji te župe i drugih sedam biskupijskomu kleru.[4] Zbog poznatih događaja fizičkoga nasilja nije tada predana ni župa, ni župna crkva, ni župni ured, ni župne knjige, niti ikakav crkveni inventar. Neko je vrijeme još ostao bivši župnik fra Drago Škrobo. Za njegove uprave "nestale" su crkvene knjige ispred njegovih očiju iz župnoga stana.

U travnju 1999. naselio se u župni stan i okupirao župnu crkvu fra Martin Planinić, kojega su doveli neki župljani, mimo volje redovničkih i crkvenih poglavara. On je organizirao i jednu svetogrdnu krizmu u župi 2001.[5] Vlč. Planinić poduzeo je sudsku akciju i definitivno izgubio na Vrhovnom sudu Apostolske signature koja je dekretom Kongresa definitivno potvrdila Presudu na svome Plenumu 2. prosinca 2006. a Presuda je priopćena 3. siječnja 2007. godine.[6]

Imenovani župni upravitelj don Josip Galić počeo je dolaziti u župu u proljeće 1999. s dekretom od 22. travnja iste godine. I slaviti sv. Misu u grobljanskim kapelicama. Novi je župnik prihvaćen od velika broja vjernika.

4. - Naziv. Župa, koja se danas zove Ploče - Tepčići, sa 4 sela: Dobro Selo, Tepčići s Tepačkim Poljem, Slipčići s Maloševićima i Vidovići, tijekom vremena nosila je razne nazive, već prema jačini glasa svakoga sela: Dobro Selo ili Ploče,[7] samo Ploče.[8] A danas se i na civilnom području kao pravni subjekt zove: Župa sv. Ante Padovanskoga – Ploče-Tepčići.[9] Imovina župe: crkva, kuća, livade, vodi se u Gruntovnici Katastarske općine Čitluk na spomenutom naslovu.

Generalna uprava Franjevačkoga reda zajedno s Provincijskom upravom u Hercegovini izdala je 1. ožujka 2005. novi Dekret kojim jasno, nedvosmisleno i neopozivo predaje svih osam župa spomenutih u Dekretu Romanis Pontificibus, među kojima i Ploče Tepčići, na slobodno raspolaganje mjesnomu biskupu, bez ikakvih pretenzija na te župe.[10]  

Biskup je sa svoje strane kanonskom ovlašću, koju ima nad župama, u župi Ploče-Tepčići imenovao župnim upraviteljem sa svim ovlastima župnika najprije don Josipa Galića, 22. travnja 1999., a nakon njegova premještaja imenovao je don Tomislava Ljubana, 10. kolovoza 2004. godine.

Kroz sve ovo vrijeme vlč. Ljuban, iako ima puno pravo i crkveno i civilno, nije mogao zakonito ući u posjed župnoga ureda i inventara kao ni crkve i njezina inventara zbog fizičkoga nasilja Martina Planinića i njegovih pristaša, koji je uzurpirao župni stan i ured i župnu crkvu. Martin Planinić, rođen 16. siječnja 1942., ređen za svećenika 9. srpnja 1967., otpušten iz Franjevačkoga reda dekretom Generala 30. svibnja 2001., potvrđeno od Svete Stolice 23. lipnja 2001., ponovo potvrđeno 15. veljače 2002., suspendiran od slavljenja sakramenata u Mostarsko-duvanjskoj biskupiji 28. studenoga 2001., uložio je utok na Vrhovni sud Svete Stolice - Apostolsku Signaturu, koja mu je negativno odgovorila 3. travnja 2007. Borio se na svim crkvenim sudištima, a kada je izgubio, onda ne prizna ni crkvenih sudišta! 

5. - Pučanstvo:

U Prvom svjetskom radu pobijeno je i nestalo oko 200 osoba iz župe.

U Drugom svjetskom ratu ubijeno i nestalo 215 osoba.

Poslije rata odselilo se oko 200 obitelji, tj. preko 600 osoba.

Godine 1933. bilo je 1913 vjernika.

God. 1939. = 1929.

God. 1974. = 1562.

God. 2009. = 883.

6. - Župna crkva sv. Ante izgrađena je 1961.-1962.

7. - Kapelice:

Sv. Ilije proroka u Slipčićima

Sv. Josipa Radnika u Tepčićima - na Crkvinama

na Tepčićima - Gola Kosa

Svete Obitelji u Dobrom Selu

u Oborinama - Vidovićima.

8. - Groblja: 
Slipčići, Crkvine, Gola Kosa, Oborine, Dobro Selo.

9. - Župnici od osnutka župe:

fra Toma Zubac, 1918.-1930.

fra Cvjetko Dodig, 1930.-1932.

fra Mladen Barbarić, 1932.-1933.

fra Petar Bakula: 1933-1936.

fra Marinko Jelić: 1936.-1944.

fra Kažimir Bebek: 1944.-1945.

fra Željko Zadro: 1945.-1947.

fra Didak Ćorić: 1947.-1949.

fra Filip Sivrić: 1949.-1950.

fra Honorije Čilić: 1950.

fra Mile Miloš: 1950.-1951.

fra Mladen Barbarić: 1951.-1952.

fra Bogdan Ćubela: 1952.-1953.

fra Ratimir Kordić: 1953.-1965.

fra Vlado Vlašić: 1965.-1970.

fra Srećko Granić: 1970.-1980.

fra Ante Leko: 1980.-1988.

fra Drago Škrobo: 988.-1999.

don Josip Galić: 1999.-2004.

don Tomislav Ljuban: 2004.-2012.

don Ivan Turudić: 2012. -


[1] Marko Perić, Hercegovačka afera, Mostar, 2002., str. 342.

[2] Dekretom Ordinarijata o osnutku župe Kruševo, od 13. svibnja 1924.

[3] Glas Koncila, 14/1975., str. 4; latinski tekst: Acta Ordinis Fratrum Minorum, II/1989., p. 89.; Hercegovačka afera, str. 538.

[4] Vrhbosna, 1/1999., str. 87-88.

[5] Vrhbosna, 1/2001., str. 83-84.

[6] Službeni vjesnik Biskupija Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske, 2/2007., str. 49-52.

[7] Schematismus Almae Missionariae Provinciae OFM in Hercegovina 1933., Sarajevo, 1933., str. 48-49.

[8] Opći Šematizam Katoličke Crkve u Jugoslaviji, Sarajevo, 1939., str. 172.

[9] Rješenje Ministarstva pravde BiH u Mostaru, br. 08-50.2-232/05, od 20. prosinca 2005.

[10] Vrhbosna, 2/2005., str. 174-175.

POVEZANI ČLANCI

NAJČITANIJE