1) Čestitamo Rođendan Isusu Kristu. 1996. rođendan. Oprostite, nije rođen-dan nego Polnoćka. Polnoćka je njegov Rođendan. Najsjajnija noć u svemu mraku čovječanstva. Noć kada se Ponoć pretvorila u Podne, tmina u svjetlo, čežnje u ostvarenje, a Došašće u Rođenje! I tko je god strpljivo i s nadom čekao, radosno je dočekao! Kao što se od naše ponoći počinje brojiti vrijeme novoga dana, tako se, Kriste, slavno-noćas-rođeni, od Tvoje povijesne Polnoćke počinju brojiti godine novoga spasotvornog vremena: prije Krista i poslije Krista. Čestita Ti Plonoćka, Sine Božji i sine Marijin!
O, da nam ne bi sestre, djevice i majke Marije, ostadosmo ti mi i dalje u noćnoj mrklini pokraj svega zvjezdoznanstva, u grijehu unatoč svim kulturama i religioznim sustavima, u vječitu prometejskom propinjanju i padanju, u ludu i uzaludnu Sizifovu poslu. Na dobro Ti došao, Nazaretska Marijo, Porod Tvoga Prvorođenca Isusa, Jedinorođenca! koji Te unaprijed otkupio i unaprijedio u Majku svoju, to jest Majku Božju!
2) Dok srdačno zahvaljujem svima koji su mi ovih dana na bilo koji način čestitali Božić, kršćanskom radošću uzvraćam njima i svima ostalima:
Na dobro Ti došlo sveto Porođenje Isusovo, puče Božji:
- i tebi, rodiljo koja donosiš novorođenče ove noći ili ovih dana negdje u kući ili na ginekologiji! I svim majkama i očevima!
- i tebi, višečlana obitelji prognanička što si dobjegla iz Vareša preko Čabulje do Čitluka, ili iz Nevesinja do Prenja, i još dalje! I svima protjeranima!
- i tebi, bolesniče i bolesnice u bolnici ili kod kuće!
- i tebi, liječniče i bolničarko što unosiš utjehu i radost kad po Božjem zakonu radiš!
- i tebi, mala hendikepirana na Orlacu, i onom Ivici, i svima vama 120 hendikepiranih u gradu!
- i tebi, generale Tihomire Blaškiću, koji si u iščekivanju haaškoga suđenja!
- i tebi, zatvoreniče u kakvu se god zatvoru nalazio i iz bilo kojega razloga zatvoren bio!
- i tebi, vojniče na straži grada i domovine! I svim invalidima domovinskog rata!
- i tebi, policajče koji si odgovoran za red i promet u društvu!
- i vama, odgovornima za Mostar, koji biste željeli vidjeti grad preporođen, kao što bismo i mi svi željeli da bude uređen i vođen u istini i pravdi, u miru i slobodi, u radu i blagostanju!
- i vama svima političkim čelnicima!
- i tebi, rektore, i svima na sveučilištu, i u srednjim, i u pučkim školama!
- i tebi odgovornome za prenošenje vijesti preko radija, televizije i telefona!
- i svima vama misnicima i misarima ponoćkarima naših katedrala u Mostaru i Trebinju, u crkvama na Humca i u Duvna, od Konjica do Neuma...
- i tebi, časna sestro, časni brate, časni duhovni sljedbeni rode Isusov!
- i tebi, Papa Ivane Pavle, koji si Namjesnik ovoga novorođenoga Krista Kralja kojemu slavimo Polnoćku! I tebi, umirovljeni biskupe Pavle!
- i tebi, mališane, koji nemaš pojma što se noćas i danas slavi, samo vidiš da se nešto naveliko slavi i u kući i u crkvi!
- i tebi, dušmanine sebi, koji još ne možeš okajati niti se okaniti nemira, nereda, nemorala, neposluha, nepravde, nevjere i bogopsovke, a nema ti drugih Božjih zapovijedi nego sinajskih, ni drugoga Boga, ni Spasa, ni Spasitelja nego ovoga kojemu svečano svetkujemo svetu Polnoćku!
"O kad bi i ti u ovaj dan spoznao što je za tvoj mir!" (Lk 19,42), Jeruzaleme, Mostaru, Čapljino...
3) Na ovu svetu Polnoćku ne mogu se ne sjetiti proslave jednoga kraljevskog rođendana. Evanđelja nam ga opisuju (Mt 14, 6-11; Mk 6, 21-29). Kralj na svome sjedi prijestolju. Kruna mu na glavi. Čaša mu na stolu. Gost do gosta, sve mirisniji do mirisnijega. Uto uđe ona, više razodjevena nego odjevena. I zaplesa takvim razbludnim plesom da se odmah grijeh zalijepi za srce kralju i sustolnicima njegovim. I razuzda se kraljevo ionako razvraćeno srce. I ne znade što bi od grešne sreće nego joj reče: ’Išti, mala, što ti duša hoće, pa taman i pola kraljevstva! A ona, rođena i odgojena od zla oca od gore matere, ode svojoj materi, koja je pouči da bude ne samo protiv Božje zapovijedi Ne sagriješi bludno, nego i protiv one pete: Ne ubij: ’Traži glavu Ivanovu!’ I zatraži ona. A ražalosti se ponapiti kralj, ali se ne predomisli. Ne odstupi od svog obećanja, makar bio i zločin. I počini drugo zlodjelo kako mu dobaci priležnica Herodijada, a izmami pastorka Saloma. I donesoše mu na pladnju Ivanovu glavu. A Ivan iskolačio oči na Heroda. Sretoše se Ivanove besmrtne i Herodove besramne oči. Ivanove proniknuše Heroda do koštane srži te mu prozbore i ovako ga prekore: ’Ti, slaviš li to rođendan gledajući u oči odrubljene glave? Ja sam i tebi zborio da staviš sjekiru na korijen svakog zla i poroka, a ti je stavio na vrat nedužna proroka!’
Grijeh, preljub, uhićenje, zatvor, mevlina, požuda, pjančevanje, zao ples, zli savjet, zločin, krvoša, glavosjek! Eto, to su rođendani bez Boga?
4) Mi slavimo Božićev Rođendan, najslavniji rođendan Adamova roda. Rođendan Sina Božjega, Isusa Krista. Najradosniji, najmironosniji, najspasonosniji rođendan. Rođendane svečani i sveti, koji nebo povezuješ sa zemljom, a božansko sjedinjuješ s čovječanskim, vremeniti vodiš u vječiti život; koji zalutale ispravljaš, grešnima opraštaš, siromašne dobrima obogaćuješ; koji nagrađuješ prvomučenika Stjepana, i još prvijeg mučenika Ivana Krstitelja, i Nevinu dječicu, i sve svjedoke, nastradale za Tvoje ime i Tvoje vječne vrednote, bio božanski blagoslovljen i Tvoj se blagoslov izlio na sve nas!
Nek se pjesma čuje rođendanska: Slava Bogu na nebu - Mir na zemlji ljudima! Miljenicima Božjim! Dvorani neba! O pastiri, vjerni čuvari! Danas se čuje! Veseli se, Majko Božja! Radujte se narodi!
Na dobro Vam došlo sveto Porođenje Isusovo!
