Osnutak. Župu u Blagaju osnovao je, dijeljenjem od mostarske i prenjske župe, 23. studenoga 1891. dijecezanski biskup Paškal Buconjić. U tadašnji sastav župe, prema Šematizmu iz 1892. godine, ušlo je ovih 20 sela i mjesta: Blagaj, Bivolje Brdo, Bišina, Bojište, Buna, Dračevice, Gnojnice, Gubavica, Hodbina, Kamena, Kočine, Kosor, Malo Polje, Nevesinje, Obalj, Obrnja, Rabina, Ulog, Vranjevići, Zaton, Žuberin.[1] Neka od ovih mjesta poslije su ušla u sastav svojih novoosnovanih župa, tj. nisu više pripadala župi Blagaj.
Dijecezanska župa. Blagaj je jedna od 12 župa Mostarsko-duvanjske biskupije. Prema svečanoj odluci, koju je bio predložio tadašnji biskup fra Paškal Buconjić, a odobrio papa Leon XIII. 1899. godine, postojeća župa Blagaj namijenjena je biskupijskom kleru, tj. slobodnoga je raspolaganja Biskupova.[2]
U čudnim manevrima 1923. godine sve je vraćeno na razdoblje prije 1899. godine, ali samo "ad nutum S. Sedis", dok Sveta Stolica drukčije ne odredi.
U dekretu "Romanis Pontificibus" iz 1975. godine izričito stoji: "Časni oci franjevci, u roku jedne godine od dana objave ovog Dekreta, trebaju predati sami biskupijskom kleru župe Blagaj, Jablanica, Ploče i Nevesinje".[3] To je trebalo učiniti 1976., ali nije učinjeno.
Dana 16. studenoga 1998. generalni ministar Franjevačkoga reda i mjesni biskup pismom su najavili primopredaju župe Blagaj iz franjevačke u biskupijsku upravu za 21. veljače 1999. Župnik fra Petar Vlašić uredno je predao župne matice u provincijalat i odatle je zamjenik generala, fra Stephan Ottenbreit, potpisom, predao Matice i druge župne knjige, 21. veljače 1999., dijecezanskomu biskupu.
Bivši franjevac Mile Vlašić, isključen iz Franjevačkoga reda 1999. godine i suspendiran od bogoslužja, unosi nered u župu, zavodeći za sobom dio vjernika kojima nezakonito i svetogrdno dijeli sakramente.
Župna crkva građena je od 1906. do 1908. Naslov crkve: Presveto Trojstvo. Župni stan podignut 1911. Crkveni zvonik 1933. Kameni oltar postavljen je 1956.
Nakon posljednjega rata (1992.-1995.) prešlo se na gradnju novoga pastoralnog centra na Buni s novom crkvom, jer je stara župna crkva u Blagaju u ratu jako oštećena a i velik broj katolika oko Blagaja iselio. Buna je postala novi centar i time što se s okolnim naseljima brojčano povećavala i naseljavala izbjegličkim stanovništvom iz raznih krajeva Bosne i Hercegovine. Na 10. kilometru idući od Mostara prema Čapljini, na mjestu gdje se Buna ulijeva u Neretvu, tj. na glavnoj prometnici M17, i na skretnici prema Stocu, uza samu cestu, nalazi se Pastoralni centar blaženoga Alojzija Stepinca. Tu je podignuta nova crkva, još nedovršena ali u kojoj se odvijaju crkveni obredi. To je sada centar župe Presvetoga Trojstva Blagaj-Buna, koji se sastoji od crkve za privremeno korištenje, župnoga stana, pomoćnih prostorija, igrališta i nove, još nedovršene župne crkve.
Župa danas graniči s osam susjednih župa: sv. Petra i Pavla i sv. Ivana – Mostar, Velike Gospe – Nevesinje, sv. Ivana Krstitelja – Stjepan Krst, sv. Petra i Pavla – Rotimlja, sv. Josipa Radnika – Domanovići, sv. Ante – Ploče-Tepčići i sv. Ivana Glavosjeka – Gradina.
Današnja su zgusnuta naselja i manja sela, na broj 21: Blagaj, Kosor, Malo Polje, Dračevice, Gnojnice, Kočine, Kamena, Vranjevići, Buna, Hodbina, Lakševine, Petak, Potpetak, Kula, Sadovi, Mlinice, Brodari, Pijesak, Gubavica, Novo naselje i Ortiješ.
Na području župe ima osam grobalja: Koto, Dračevice, Gnojnice, Kočine, Lakševine, Bunica, Vranjevići i Kamena. Svako groblje ima svoju kapelicu.
Broj vjernika. Početkom 1892. godine župa je imala 161 dom i 1127 vjernika. Danas u sastav župe ulazi oko 750 katoličkih obitelji i preko 3.000 vjernika.
Duhovna zvanja iz župe Blagaj - Buna:
Vid Puljić iz Hodbine, bogoslov Mostarsko-duvanjske biskupije, preminuo 1907. u Sarajevu.
fra Ilija Puljić, rođen 1941., član Franjevačke kustodije u Chicagu, ređen 1969., djeluje u Kanadi.
dr. Želimir Puljić, rođen 1947., zaređen za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije 1974. u Rimu, dubrovački biskup od 1990. do 2010., zadarski nadbiskup od 2010.
fra Marko Puljić, rođen 1954., član Franjevačke kustodije u Chicagu, ređen 1981., djeluje u Americi.
fra Tomislav Puljić, rođen 1974., član Hercegovačke franjevačke provincije, ređen 2000., župni vikar na Širokom Brijegu.
Robert Perić, rođen 1992., četvrti razred gimnazije u Travniku.
Elvira Lovrić, milosrdnica, iz Dračevica, na službi u Mostaru.
Župnici župe Blagaj-Buna od osnutka do danas (1891.-2010.), prema maticama:
1. Fra Venceslav Bašić (1891.-1893.)
2. Fra Pio Knezović (1893.-1899.)
3. Don Frano Milićević (1899.-1903)
4. Don Andrija Aničić kao upravitelj župe (1903.-1904.), kao župnik (1904-1905)
5. Fra Ivan Božić (1905.-1919.)
6. Fra Ćiril Ivanković (1919.)
7. Fra Konstantin Jukić (1919.-1921.)
8. Fra Jako Jukić (1921.-1925.)
9. Fra Gojko Penavić (1925.-1928.)
10. Fra Zvonko Mandurić (1928.)
11. Fra Jako Križić (1928.-1929.)
12. Fra Mile Miloš (1929.-1931.)
13. Fra Valenitn Zovko (1931.-1932.)
14. Fra Vencel Kosir (1932.)
15. Fra Ljudevit Vego (1932.-1933.)
16. Fra Mladen Bubalo (1933.-1938.)
17. Fra Petar Bakula (1938.-1939.)
18. Fra Vlado Vlašić (1939.-1945.)
19. Fra Darinko Brkić (1945.)
20. Fra Honorije Čilić (1945.-1947.)
21. Fra Damjan Rozić (1948.)
22. Fra Čedomil Škrobo (1948.-1952.)
23. Fra Blago Karačić (1952.-1957.)
24. Fra Vinko Dragićević (1957.-1960.)
25. Fra Radoslav Granić (1960.-1965.)
26. Fra Kamilo Milas (1965.-1978.)
27. Fra Klement Galić (1978.-1981.)
28. Fra Nedjeljko Martinović (1981.-1991.)
29. Fra Petar Vlašić (1991.-1999.)
30. Don Velimir Tomić (1999.)
31. Msgr. Ivan Vukšić (1999.-2000.)
32. Don Željko Majić (2000.-2006.)
33. Don Ivo Šutalo (2006.-2009.)
34. Don Bernard Marijanović (2010.-2012.).
35. Don Nikola Menalo (2012. -)
[1]Imenik svećenstva i župa Biskupija Mostarsko-duvanjske i Trebinjske za godinu 1892., sr. 17-18.
[2] M. Perić, Hercegovačka afera, Mostar, 2002., str. 342.
[3]Ondje. str. 538.
