Don Damjan Raguž, župnik župe Rotimlja i upravitelj župe Stjepan Krst, od prošle godine sprema se sa svojim župljanima na proslavu Stote obljetnice osnivanja rotimske župe 1917. – 2017.
Od Hrguda do Huma. O Rotimlji je, uključujući i župu Stjepan Krst, godine 1999. objavljena solidna monografija pod uredništvom Mirka Pažina Lovrića (1926.-2016.), koji je proživio 90 godina u tom označenu stoljeću. Sam je urednik od 415 stranica napisao više od polovice knjige, oko 220 stranica: o selima i prezimenima, o ratovima i žrtvama, o statistikama; o školstvu i svim vrstama zanimanja na selu, čak i o dosjetkama i šalama.
BIOS – Zbornik radova u povodu Stote obljetnice župe Rotimlja (1917.-2017.) Župnik je naumio ažurirati monografiju od prije dvadesetak godina i cio svoj godišnjak, nazvan BIOS [Budi i ostani svoj! Čuvaj identitet!], posvetiti toj prvoj Stogodišnjici. U pomoć je pritekao dr. Marinko Marić s Donjega Brštanika, koji živi i napreduje u Dubrovniku. Postigao je nedavno naslov Voditelja Studija Povijest Jadrana i Mediterana, u rangu dekana fakulteta. Marinko je dobro došao župniku don Damjanu koji je u njega imao puno povjerenje u odabiru sudionika i članaka. Zbornik je izišao ovoga mjeseca, sadrži 240 stranica, i predstavljen je narodu u ponedjeljak, 26. lipnja uvečer, u vrijeme Trodnevnice u čast Apostolskih prvaka sv. Petra i Pavla u crkvenom Domu na Rotimlji. Sve je nazočne, nakon župnika don Damjana, pozdravio biskup Ratko, a o zborniku su govorili: don Luka Pavlović, don Ivica Puljić i Marinko Marić.
Što kaže župnik o današnjoj župi? – „U župi je oko 710 duša, a na nedjeljnim Misama bude 350 do 400 vjernika. Kad odbijemo oko 60 staraca koji u crkvu ne mogu doći, te one koji su prisiljeni i nedjeljom raditi u raznim firmama, onda možemo reći da na sv. Misu redovito dolazi oko 70 posto vjernika“, piše don Damjan u Biosu, str. 198.
Župa Stjepan Krst (1974.-2014.) Marinko ima iskustva sa zbornikom Župa Stjepan Krst, koji je objavljen i predstavljen prije tri godine na Stjepan Krstu o Ivandanu, 2014.
Zbornik Pere Marijanovića. Marinko je sudjelovao i u zborniku U njegovoj se blizini moglo rasti, o pok. Peri Marijanoviću, kojemu pripada 60 godina iz ove Stoljetnice (1950.-2010.). Prezentacija toga zbornika bila je na Domu u Hodovu, 27. svibnja prošloga. Naroda puna dvorana.
Centralna proslava. Župnik je u proslavu Stoljetnice uključio i svetkovinu sv. Petra i Pavla, naslovnike crkve i zaštitnike župe. Uključio je i dvadeset i šest krizmanika osmoga osnovne i prvoga razreda srednje škole, i biskupa koji je podrijetlom iz župe. U koncelebraciji dvadeset svećenika: biskupski vikar, dekan, župnici, kapelani, među njima i jedan mladomisnik, don Dejvis Martinović, koji je rodom iz Borovice, protjeran s drugima u vrijeme rata, na Rotimlji krizman, proslijedio s roditeljima u Istru, gdje se prijavio biskupu kao kandidat za svećeništvo, tri posljednje godine bio je na studiju u Rimu (2013.-2016.) i do ove godine uzrastao za mladomisnika. On je čitao Evanđelje i pričestio krizmanike da se i sam svoje sjeti krizme prije desetak godina u rotimskoj crkvi.
Biskupa Ratka pozdravio je travnički prvoškolac Stjepan, sjemeništarac, s jednom krizmanicom i njezinim buketom cvijeća. Biskupu je darovana i umjetnička rotimska crkva, uz koju je vezan od najmlađih svojih dana.
Homilija. Biskup je u homiliji počeo s biskupskim križem koji je biskup Albana kod Rima u vrijeme Koncila (1962.-1965.) darovao biskupu Petru Čuli. Na jednoj je strani mozaičan golub - simbol Duha Svetoga, a na drugoj Isus s Petrom koji tone u Genezaretu. Isus ga vadi iz vode i kori zbog malovjernosti. Danas Crkva govori o Petru kao onomu koji je između svih apostola prvi, po Očevu nadahnuću, otkrio Kristovo mesijanstvo i božansko sinovstvo. A Krist je njemu obećao na zemlji prvenstvo i vlast nad cijelim svojim vjernim stadom i nad svojom Crkvom. Crkva danas slavi i sv. Pavla. Tko smije stati uz bok sv. Petra? Evo smije sv. Pavao kojega je uskrsli Gospodin pozvao da se obrati od svoga puta progona i uništenja kršćanstva te da bude „oruđe izabrano“ koje će donijeti Isusovo ime pred kraljeve i careve ovoga svijeta. Petar, ispovjednik vjere, od židova je formirao početke Crkve, a Pavao, propovjednik vjere, od pokrštenih pogana ispunio je prvu Crkvu novim vjernicima. Obojica su iste 67. godine, pod Neronovim progonstvom, dali svoje živote za Krista: Petra su zakucali na križ, a Pavlu je mačem odrubljena glava.
Biskup je u ovom luku od Stotinu godina istaknuo jednu žalosnu i jednu radosnu. Žalosna je da su se na ovim područjima obiju župa, i Rotimlje i Stjepan Krsta, odvijala tri svjetska rata: Prvi, od 1914. do 1918., u kojem je 51 čeljade izgubilo živote; Drugi, od 1941. do 1945., kada je nestalo, tj. poginulo 362 čeljadi, i k tomu 85 djece pomrlo od bolesti i gladi; i Domovinski rat, od 1991. do 1995., u kojem je nastradalo 39 vjernika jedne i druge župe. Ljudi se ipak nisu dali mrtvilu, nego su se obnavljali i graditeljski i životno i obiteljski. U svemu tomu - ovo je radosna - osobito je uočljiv odaziv dječaka u sjemeništa i djevojčica u samostane. Od onih koji su pošli sedamnaest je svećenika, a redovnica ima četrnaest, dakle svega 31 duhovno zvanje. To znači da je, u prosjeku, svake treće godine, u ovih Stotinu godina, bila jedna Mlada Misa ili vječno zavjetovanje. Bogu hvala. Biskup je pozvao krizmanike da barem neki od njih dobro razmisle zove li ih Bog da ga izbliza, nepodvojena srca i nesebično slijede.
Župnici i kapelani. U Stotinu godina u Rotimlji se izmijenilo devet župnika: Don Martin Krešić iz Hrasna (1917.-1942.), don Lovro Konjevod iz Hutova (1943.-1944.), don Ivan Kordić iz Grljevića (1949.-1984.), don Ivan Zovko iz Pologa (1984.-1993.), don Zdravko Ivanković sa Stjepan Krsta (1993.-1998.), don Bariša Čarapina iz Drežnice (1998.-2001.), don Boško Obradović iz Hrasna (2001.-2003.), don Gordan Božić s Gradine (2003.-2009.), don Damjan Raguž iz Prenja (2009. do danas). Izmijenilo se i devet kapelana: don Srećko Bošnjak, don Jozo Radišić, don Vinko Majić, don Srećko Majić, don Petar Vuletić, mlađi, don Jozo Ančić, don Slavko Maslać, koji je promaknut u novoosnovanoj župi Stjepan Krst, 1974., don Đuro Bender i don Ivan Barišić (BIOS, str. 45-81).
S blagoslovom Božjim u nove obljetnice!
