U nedjelju, 30. kolovoza 2015. zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u povodu 300. obljetnice krunjenja čudotvorne slike Gospe Trsatske u homiliji je, između ostaloga, rekao: „Papa Franjo ne želi odustati od kanonizacije blaženoga Alojzija Stepinca jer je i osobno uvjeren u njegovu svetost. Stoga u odanosti prema Svetomu Otcu prihvaćamo njegovu odluku koja otvara možda malo duži vremenski tijek do kanonizacije i traži više ljudskoga strpljenja i povjerenja u vodstvo Providnosti“. Dodao je također da se papa Franjo „time odlučio na jedan poseban, gotovo neočekivan ekumenski korak, bez presedana u povijesti. Sveti Otac želi da Srpska pravoslavna Crkva upozna naše argumente zašto je kardinal Stepinac svet te da se i sama njegova kanonizacija dogodi u boljem ozračju odnosa dviju Crkava“.
Beogradski Kurir, 2. rujna 2015., zamolio je patrijarha Irineja za osvrt na Kardinalove riječi o papi Franji i blaženom Stepincu. Patrijarh je Kurirutelefonski kratko odgovorio:
- „Sve što sam imao da kažem o Stepincu rekao sam kome je trebalo. Nije tačno da je papa Franja podržao proglašenje Stepinca za sveca, a svi detalji u vezi sa tim uskoro će biti obelodanjeni“.
- Nema nikakve sumnje da je Sveti Otac podržao kanonizaciju blaženoga kardinala, koji mu je bio moralnim uzorom u mladosti, ali je iz poštovanja prema Srpskoj pravoslavnoj Crkvi i iz želje za uspostavljanjem ekumenskoga dijaloga sa SPC-om, omogućio formiranje Radnoga povjerenstva koje će prelistati i pročitati - a ne ponovno ispitivati - Blaženikov proces koji se ne demantira. Katolička je Crkva iz pastoralnih razloga već stoljećima u svoj postupak uzdignuća na oltar nekoga kandidata uvela dvije faze: beatifikaciju i kanonizaciju. Beatifikacija je odobrenje štovanja jednoga Sluge Božjega na određenom području, ne u cijeloj Crkvi. Ali ako se podnese obrazložena molba, Kongregacija može izdati odobrenje štovanja dotičnoga blaženika i na drugim područjima. Već su u procesu za beatifikaciju dokazane „herojske krjeposti“ s jednim prihvaćenim čudom ili je dokazano samo „mučeništvo“ koje je po sebi - čudo. Od kraja 16. stoljeća beatifikacija je obvezatna faza u procesu kanonizacije isključivo iz pastoralnih razloga, a ne iz razloga što bi se mogla dogoditi promjena i poništiti beatifikacija. Takva slučaja nema otkako je uvedena praksa beatifikacije. Jednom blažen - uvijek blažen! Od 17. stoljeća za kanonizaciju se traži drugo čudo. Stoga bi Papa mogao, po sebi, promijeniti sadašnju praksu i ukinuti beatifikaciju, kao što je stoljećima postojala samo kanonizacija. Srpska pravoslavna Crkva nema faze beatifikacije. Tako je papa Franjo pokazao ekumensku dobru volju da se na temelju Patrijarhova pisma iz lipnja 2014. godine formira ove jeseni Povjerenstvo da pregleda autentične dokumente koji su služili za proces beatifikacije, a ne će uzimati u obzir klevete i falsifikate, koji vrve raznim medijima na ovim prostorima. Koliko će to vremena uzeti, ovisi o radu Povjerenstva.
