U ponedjeljak, 29. srpnja 2019., u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve mjesni biskup Ratko predvodio je koncelebrirano Misno slavlje o 34. obljetnici smrti msgr. Petra Čule, dijecezanskoga biskupa Mostarsko-duvanjske i apostolskoga administratora Trebinjsko-mrkanske biskupije (1942.-1980.). U koncelebraciji bilo je više svećenika a iz klupa sudjelovao je poveći broj vjernika. Biskup je Ratko u početku propovijedi rekao da je crkvena obveza svakoga biskupa ordinarija sjetiti se sv. Misom svoga neposredna prethodnika o obljetnici njegove smrti. Ali je dodao da se on rado sjeća i biskupa Čule, na isti način, iz dva motiva: prvi, što je biskup Čule bio 38 godina ordinarij, a od toga 8 godina u zeničkom zatvoru, i, drugi razlog, zato što je podigao Gospi u čast ovu katedralu, 1975.-1980. godine.
U propovijedi govorio je o tri bogoobolične krjeposti u životu Petra Čule.
Vjera. Propovjednik je istaknuo duboko uvjerenje Petra Čule i kao sjemeništarca u Travniku (1909. do 1917.) i kao bogoslova u Sarajevu (1917.-1921.) u vlastito svećeničko zvanje kao Božji dar. Unatoč tjelesnim bolestima, mogućim sumnjama i napastima koje udaraju na svakoga mladića u bilo kojem zvanju, Petar je ostao čvrst i postojan u svome duhovnom zvanju i do svećeništva, 1920. godine, i u svećeništvu do 1942. Vjera je u prvom redu Božji dar, darovana bogooblična krjepost, ali dana u sjemenu, koje valja razvijati i s njime surađivati kroz životne nevolje. I kušnje uspješno svladavati.
Pouzdanje. Druga je bogooblična krjepost nada koja se naziva i ufanje ili pouzdanje koje je još jače od vjere. Pouzdanje je uvijek nešto konkretno i praktično. Vjera je biti uvjeren da se može svladati kušnja, a pouzdanje je „na muci se gledaju junaci“! Ta se krjepost osobito vidjela u Čulinu biskupskom životu poslije Drugoga svjetskog rata, kada je samo on u cijeloj Bosni i Hercegovini bio dijecezanski ordinarij do 1948., a od tada ni on. Nije ipak gubio nade, nego je unatoč teškoj situaciji gubitka nemalena broja svećenika,[1] živo vjerovao i još se življe nadao da će Crkva preživjeti, da će Bog pobijediti. Eto danas u BiH ima čak šest biskupa!
Ljubav. Čulina krjepost ljubavi prema Božjem narodu i prema hrvatskom narodu izvirala je iz njegove sinovske ljubavi prema Ocu nebeskomu, i prema Majci Isusovoj i Majci Crkve. Njoj je u čast podigao i ovu katedralu, koja je posvećena na Križevo 1980., upravo kada je on predao upravu svomu nasljedniku biskupu Pavlu Žaniću.
Propovjednik je također dodao da je Biskupski ordinarijat iskorištavao svaku prigodu da evocira uspomenu na biskupa Čulu, na njegov život i životno djelo. Navodimo samo osvrte i spise objavljene nakon njegove smrti, sve prema godinama:
- 1986., Prva obljetnica Čuline smrti.[2]
- 1990., Peta obljetnica Čuline smrti, kada je održan znanstveni simpozij u Mostru.[3]
- 1991., objavljen Čulin zbornik, glavno djelo za proučavanje njegova života.[4]
- 1993., uglednici Vrhbosanske katoličke bogoslovije 1890-1990, među kojima i Čule.[5]
- 1994., reakcija na pisanje o biskupu Čuli u Hrvatskom bibliografskom leksikonu.[6]
- 1995., Deseta obljetnica Čuline smrti.[7]
- 1996., Jedanaesta obljetnica Čuline smrti.
- 1998., Spomen na Stotu obljetnicu biskupa Čule.[8]
- 1998., Stota obljetnica njegova rođenja.[9]
- 2000., Petnaesta obljetnica Čuline smrti.
- 2000., spomen-knjiga svih hercegovačkih biskupa i dijecezanskih svećenika.[10]
- 2008., Krist – život duše, knjiga koju je preveo Petar Čule a objavljena šapirografirano u Đakovu 1957., drugo izdanje publikacije.[11]
- 2009., prikaz o imenovanju biskupa Čule 1942. godine.[12]
- 2009., osvrt na biskupovo imenovanje 1942.[13]
- 2011., Dvadesetšesta obljetnica smrti biskupa Čule.[14]
- 2012., Dvadesetsedma obljetnica smrti biskupa Čule.[15]
- Na talijanskom objavljene biografije biskupa u Bosni i Hercegovini pod komunističkim režimom, osobito biskupa Čule.[16]
- 2018., u povodu Stodvadesete obljetnice rođenja nadbiskupa Stepinca i biskupa Čule,[17]
- 2018., predavanje koje je održano u povodu 40. obljetnice Čulina biskupstva.[18]
Biskup je Ratko, na poziv župnika don Ljube Planinića, 17. srpnja 2019., prvoga dana trodnevnice u čast sv. Ilije proroka, zaštitnika župe Kruševo, u istoj župi, u prilazu crkvenomu dvorištu, otkrio spomen-poprsje biskupa Petra Čule (vidi foto u početku).
__________________________
[1] B. Goluža, uredio, Svjedoci vjere i rodoljublja, Mostar, 2005. prikazana su Četrnaestorica biskupijskih svećenika: Ante Bakula, Nikola Bošnjak, Ante K. Buconjić, Stanko Čotić, Lovro Konjevod, Martin Krešić, Andrija Majić, mlađi, Jerko Nuić, Mitar Papac, Vide Putica, Ivan Raguž, Ilija Tomas, Marijan Vujnović i A. Zrno.
[2] „Prva obljetnica smrti nadbiskupa Čule“, u: Crkva na kamenu, 8-9/1986., str. 12.
[3] „Studijski dan o nadbiskupu dr. Petru Čuli“, u: Vrhbosna, 3/1990., str. 69.
[4] Za Kraljevstvo Božje. Život i djelo nadbiskupa Čule, priredili A. Luburić i R. Perić, Mostar, 1991.
[5] R. P., "De viris illustribus Vrhbosanske katoličke bogoslovije 1890-1990", u: Vrhbosanska katolička bogoslovija, priredili: P. Sudar, F. Topić, T. Vukšić, Sarajevo - Bol, 1993., str. 311-347. O biskupu Čuli, str. 316-317.
[6] R. P., „Nepravedan sud o nadbiskupu Čuli u HBL-u“, u: Glas Koncila, 22/1994., str. 9.
[7] „10. obljetnica Čuline smrti“, u: Crkva na kamenu, 9-10/1995., str. 6.
[8] R. P., „Spomen na nadbiskupa Čulu u povodu Stote obljetnice rođenja“, u: Vrhbosna, 1/1998., str. 6-7.
[9] R. P., „U povodu 100. obljetnice rođenja Alojzija kardinala Stepinca i nadbiskupa Petra Čule (1898-1998)“, u: Crkva na kamenu, 9-10/1998., str. 9.
[10] R. P., Da im spomen očuvamo, Mostar, 2000. O biskupu Čuli, str. 52-56.
[11] C. Marmion, Krist – život duše, uz novu lekturu i redakturu objavio Verbum, Split, 2008., s Predgovorom R. Perića, str. 5-9.
[12] R. P., „Imenovanje don Petra Čule mostarsko-duvanjskim biskupom“, u: Službeni vjesnik, 1/2009., str. 77-89.
[13] R. P., „Biskup Čule i pročelnik odjela za bogoštovlje Glavaš“, u: Službeni vjesnik, 3/2009., str. 280-282.
[14] „O služenju biskupa Čule“, u: Službeni vjesnik, 2/2011., str. 190-191.
[15] „Uz 27. obljetnicu smrti biskupa Čule“, u: Službeni vjesnik, 2/2012., str. 228-229.
[16] R. Perić, „I Vescovi“, u: Testimoni della fede. Esperienze personali e collettive dei cattolici in Europa centro-orientale sotto il regime comunista, Roma, 2017, str. 387-404: Petar Čule, str. 391-401; Dragutin Čelik, str. 401-402; Smiljan Franjo Čekada, str. 402-403; Alfred Pichler, str. 403; Marko Jozinović, str. 403; Tomislav Jablanović, str. 404.
[17] „Uz Stodvadesetu obljetnicu rođenja bl. Alojzija Stepinca i msgr. Petra Čule, nadbiskupa - Lucernae ardentes et lucentes - Svjetiljke koje gore i svijetle“, u: Službeni vjesnik, 2/2018., str. 175-181.
[18] Don Anđelko Babić, „Dr. Petar Čule – životni put“, u: Hercegovina, časopis za kulturno i povijesno nasljeđe, Mostar, 4 - 2018., str. 327-356.
