Od studenoga 2004. do studenoga 2010. godine mostarski biskup msgr. Ratko Perić na stranicama biskupijskoga mjesečnika „Crkva na kamenu“ objavljivao je retke o svećenicima glagoljašima koji su kroz 300 godina (1551. do 1851.) djelovali na području koje danas obuhvaća Bosna i Hercegovina. Te njegove zabilješke svojim primjedbama, pitanjima i podatcima popratili su brojni čitatelji. Tako se od više potočića, potoka i pritoka ukoritila ova mala rijeka Svećenika glagoljaša, njih šezdesetak, koja je tekla, makar i ponornički, od 1551. do 1851., a iz tiska je izišla monografija naslovljena: Svećenici glagoljaši na području BiH – Trista godina djelovanja (1551. -1851.).
Svećenici glagoljaši su svjetovni svećenici koji su rođeni ili djelovali na području od čitlučkoga Dobrog Sela do banjolučke Ivanjske i posavske Tolise i Skakave, s ponekim pridošlicom iz Dalmacije, kao što je Jakov Čotić, koji se nastanio na Kupresu i preminuo na glasu svetosti prije dvjesta i više godina (1807.). Oni su pravi fenomen u našoj Crkvi: školovanje u glagoljaškom sjemeništu u Omišu ili u Zadru ili kod kojega učenijeg župnika; znanje u moralu, u dogmatici i pravu više oskudno negoli bujno. Ali pravi pravcati katolički svećenici, koji su govorili sv. Misu na staroslavenskom jeziku iz misala pisanih glagoljskim slovima i izdavanih u Vatikanu. Ista sveta Misa latinaša i glagoljaša, samo jedna na latinskom, a druga na staroslavenskom; ona na latinici, ova na glagoljici. I zato nazvani glagoljaši.
Nisu bili učlanjeni ni u jednu domaću biskupiju: ni trebinjsku, ni makarsku, ni dubrovačku, ni splitsku, ni bosansku sa sjedištem u Đakovu do 1735. godine. A od tada djelovali su na području bosanskoga apostolskoga vikarijata koji je 1846. podijeljen u bosanski i hercegovački vikarijat, a oba su prestala postojati 1881. Glagoljaši su tada bili već izumrli.
Spomen Misu za sve preminule svećenike glagoljaše u Gospinoj katedrali u Mostaru, 21. lipnja 2016. u 18.00 sati, u suslavlju s mjesnim biskupom Ratkom i petnaestak svećenika, predvodio je vrhbosanski nadbiskup i predsjednik BK BiH, kardinal Vinko Puljić. Na početku sv. Mise kardinala, svećenike i vjernike pozdravio je biskup Ratko, koji je uz riječi dobrodošlice i zahvale kardinalu, uprisutnio imena svih 59 svećenika glagoljaša i trojice bogoslova do kojih je u svom istraživanju došao, pozvavši vjernike da se uvijek mole za pokojne. Ako njima naša molitva nije potrebna, plodovi se njezini vraćaju nama, odnosno Bog čudesno uslišava i svojom milošću obdaruje one kojima je najpotrebnija. U svojoj propovijedi kardinal je istaknuo da su glagoljaši na hrvatskoj verziji staroslavenskoga jezika odavali Bogu čast i slavu u sakramentima i ostavili lijepu uspomenu u narodu kojemu su vjerno služili. Ova je sv. Misa za njih. Vjerujemo da su oni postigli vječno spasenje. U tom slučaju Bog raspoređuje svoje milosti kamo on hoće. Za vrijeme sv. Mise pjevao je veliki katedralni mješoviti zbor „Marija“ pod ravnanjem don Nike Luburića.
Predstavljanje knjige. Odmah nakon sv. Mise, u katedralnoj dvorani upriličeno je predstavljanje knjige: Svećenici glagoljaši na području BiH. Trista godina djelovanja (1551.-1851.). Program je vodio don Željko Majić, generalni vikar, koji je na početku pozdravio sve nazočne: kardinala i biskupa, svećenike, redovnike i redovnice, nositelje civilne i političke vlasti, sveučilišnu zajednicu, medicinske, kulturalne i druge javne djelatnike te sve nazočne. U glazbenom dijelu predstavljanja nastupila je ženska klapa „Bura“ iz župe Gradina, koju vodi don Ivan Bijakšić, a o knjizi su govorili: uzoriti kardinal Vinko Puljić, vrhbosanski nadbiskup, prof. dr. sc. Božo Goluža, urednik Crkve na kamenu, i mr. sc. Anto Ivić. Na kraju se okupljenima obratio i auktor knjige biskup Ratko izrazivši zahvalu svim predstavljačima i prisutnima, ali i želju „da se nakon ove studije nađe više proučavatelja životopisa ovih svećenika kao i svećenika „latinaša“, koji će znati iz arhiva iskopati potpunije podatke, i dati preglednije stanje, i iznijeti uvjerljivije tumačenje“ te nastavio: „A od 720.000 znakova i slova koliko ih je u knjizi, ako ih nađeš 720 krivo napisanih, ili od 133.000 riječi koliko ih je u knjizi, ako ih nađeš 133 krivo napisane, ne bi te to trebalo odvraćati od toga da pročitaš one pravo napisane riječi.“
Nakon službenoga dijela uslijedilo je zajedništvo uz okrjepu i osvježenje, a svi nazočni mogli su za svoju obitelj u ovoj iznimnoj prigodi gratis ili uz dobrovoljan prilog za potrebite ponijeti po jedan primjerak predstavljene knjige.
Svećenicima glagoljašima velika hvala i od Boga plaća za njihovu patnju i žrtvu. Neka nam njihove svećeničke zasluge pomognu u našem svakodnevnom dušobrižništvu i u Božjem daru duhovnih zvanja.
