Na poziv profesora Marija Vasilja, dekana Fakulteta prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti sa studijskim grupama Fizička kultura, Glazbena umjetnost, Stručni studij sigurnosti, Edukacijska rehabilitacija Sveučilišta u Mostaru, mjesni biskup Ratko Perić predvodio je u katedrali 14. listopada 2015. Misno slavlje u povodu Desete obljetnice Fakulteta i početka nove akademske godine. Uz redovite vjernike na listopadskoj pobožnosti, ovaj put sudionici su Euharistijskoga slavlja bili i profesori i studenti. U koncelebraciji sudjelovali su katedralni župnik msgr. Luka Pavlović, te župni vikar mr. don Davor Berezovski i studentski duhovnik župnik Sv. Ivana mr. don Mladen Šutalo, obojica profesori na Teološkom institutu u Mostaru.
Prije Mise Akademski pjevački zbor otpjevao je zaziv Duha Svetoga. Euharistiju je koralnim napjevima Mise De Angelis na latinskom jeziku pratio Akademski pjevački zbor kao i drugim crkvenim pjesmama: Gdje je ljubav prijeteljstvo, Panis angelicus, Ave verum corpus domaćih kompozitora Martinjaka, Marovića, Žana kao i klasičnih kompozitora Mozarta i Francka. U molitvi vjernika studenti su molili za profesore i odgojitelje, i za sve koji su utkali dio svoga života u njihov život, kako bi dosadašnji napori i usponi, pa i padovi, bili pomoć u daljnjem životu; preporučili su sve umrle, poginule, nestale, napose profesore, odgojitelje, roditelje, studente da ih Gospodin primi u svoje kraljevstvo. Duša zbora i kontaktna osoba u organiziranju svečanosti bila je pročelnica Studija glazbene umjetnosti gospođa Katja Krolo Šarac.
Na kraju sv. Mise zbor je otpjevao Tebe Boga hvalimo. Dekan je uručio biskupu umjetničku sliku Dubrovnika sa starom crkvom sv. Vlaho na Gorici hrvatskoga slikara Miše Baričevića, Dubrovčanina. Ovdje donosimo zahvalnicu jednoga studenta, dekanovu riječ i biskupovu propovijed.
Student Marko Džolić:
Mnogopoštovani oče biskupe, poštovani oci svećenici, cijenjena rektorice, dekani i profesori Sveučilišta u Mostaru, kolegice i kolege studenti, dragi vjernici.
U ime studenata Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru i u svoje osobno, želim vas sve skupa pozdraviti i zahvaliti što ste svojom nazočnošću na vanjski način uveličali ovo Euharistijsko slavlje. Posebno želim zahvaliti Vama, oče biskupe, što ste prihvatili naš poziv da predvodite Misu, zahvalnicu za sve naše prošle godine studija, i za uspješan početak ove akademske 2015./16. godine i nama studentima pružili snažnu duhovnu potporu.
Iskoristio bih ovu priliku da u ime svih studenata FPMOZ-a Sveučilišta u Mostaru zahvalim našemu dekanu prof. dr. Mariju Vasilju što je i ove godine na najvišoj razini organizirao manifestaciju „Jesen na FPMOZ-u“ preko koje je naš Fakultet pokazao svoju dobru organiziranost, ozbiljnost ali i otvorenost za sve naše prijatelje, koji - uvjeren sam - uživaju u svim događajima koji su upriličeni u okviru „Jeseni na FPMOZ-u“. Hvala Vama, ali i svim vašim suradnicima, profesorima i djelatnicima Fakulteta što FPMOZ, što zahvaljujući odgovornosti, profesionalizmu i predanosti akademskom znanju i brizi za nas studente, vodite naš Fakultet kao jedan od istaknutijih, ne samo na Sveučilištu u Mostaru, nego i u našem okruženju.
Mi smo studenti ponosni što smo dijelom takva Fakulteta i sa svoje strane učinit ćemo sve da opravdamo povjerenje koje nam je ukazano upisom i studiranjem na njemu. A i ova sveta Misa bit će nam duhovnom okrjepom i poticajem da uspješno svladavamo sve izazove u predavanjima u započetoj akademskoj 2015./16. godini. Hvala vam svima!
Dekan prof. Mario Vasilj:
Preuzvišeni oče biskupe, svećenici, kolege profesori, asistenti, radno osoblje, studenti i drugi nazočni vjernici, dopustite mi u ime studenata, djelatnoga osoblja, asistenata i profesora Fakulteta prirodoslovno matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru zahvaliti dragomu Bogu na daru ljubavi, jer je stvorio sve vidljivo i nama ljudima darovao život s razumom; zahvaliti Isusu Kristu što nas je svojom smrću na križu i uskrsnućem oslobodio jarma smrti i darovao nam smisao zemnoga postojanja i na kraju zahvaliti Vama, oče biskupe, na predvođenju ovoga Misnog slavlja.
Zahvaljujemo kao studenti i pedagoški radnici ovom Misnom žrtvom Gospodinu Bogu za prošlu akademsku godinu 2014./2015. što smo u međusobnu razumijevanju težili zajedničkom dobru i dobru društvene zajednice i našega naroda.
Odgoj i obrazovanje te svakodnevno usavršavanje u našem poslanju naša je ljudska obveza prema darovima kojima nas je obdario naš nebeski Otac.
Blažena nam Majka Terezija i s neba poručuje: svi smo mi olovke u Božjim rukama. Stoga i jesmo ovdje kako bismo, i u sljedećoj akademskoj godini 2015./2016., zapis koji se tom olovkom ostvaruje, bio ugodan Bogu Ocu svemogućemu, nama na korist, našim obiteljima, društvenoj zajednici i hrvatskomu narodu na opće dobro.
Oče biskupe, hvala Vam još jednom što ste nam učinili čast i radost predvodeći ovu Misu zahvalnicu i Misu našega uzdanja u Božje milosrđe i providnost.
Nagovor biskupa Ratka Perića:
Vama koji već deset godina, sustavno i znanstveno, poučavate i proučavate prirodu, matematiku i odgoj na istoimenom Fakultetu sa svim studijskim grupama Sveučilišta u Mostaru upućujem iskrene čestitke kao akademskoj ustanovi i svima živim pojedincima. Preminule preporučujemo Božjoj milosrdnoj dobroti. Želimo vam sretan početak nove Akademske godine!
Što je to priroda gledana s Božje, natprirodne, strane? - Bog, vrhovno razumno i apsolutno slobodno biće, stvorio je prirodu ugrađujući u nju zakone materije i energije.
Što je to matematika? - To je znanost koju je Bog smislio i koja se savršeno ravna po ugrađenim logičkim zakonima.
Što je to odgoj? - To je sustavan rad kojim se izgrađuje ljudska osobnost s karakternim, moralnim i društvenim vrijednostima. Tumačenje: Na vrhuncu stvaranja Bog je stvorio čovjeka s urođenim zakonima razuma i matematike, koji se u životu „mukom i naukom“ spoznaju i razvijaju. A onda je dodao i bitno nov element - slobodu, relativnu a ne apsolutnu slobodnu volju, koja se nekada ravna razumno i savjesno a nekada nerazumno i strastno.
Ta slobodna volja, unatoč očima razuma, može u praksi zanijekati naravne, razumske i matematičke zakone, i vladati se kao da ih nema, na svoju štetu, ali ne može ih poništiti u očima Božjim, pogotovo ne na sutrašnjem sudu Kristovu.
Po slobodnoj volji čovjek može zanijekati da ga je stvorilo Apsolutno Razumno Biće. Može tvrditi da ga je proizvela slijepa priroda, da je nastao od majmuna, ne od ovoga današnjega živoga, nego od nekoga izumrloga, fosila: djed preživio, sin mu se fosilizirao, a unuk se hominizirao. Ako čovjek ne želi ni logikom ni matematikom, onda će zaći u šipražje nerazuma, nelogike i antimatematike. Navedimo tri primjera slobodovoljna nastupanja.
Samovoljni aksiom prvi: Uzeto najšire, po slobodnoj volji 205 = 193 odnosno = 15 odnosno = 5 odnosno = 1. Što znači ta i tolika jednadžba? To znači da u svijetu postoji 205 država. Ujedinjene Nacije broje 193 države, a među njima ima 15 država Vijeća sigurnosti od kojih je 5 stalnih članica od 1945. godine, i to svaka pojedina od njih 5 (SAD, SSSR>Rusija, Velika Britanija, Francuska i Tajvan>Kina) s izborenim pravom veta, tj. s mogućnošću zabrane da ne dođe do glasovanja neke važne rezolucije. Ništa ne znači što su 192 države rekle Da ili bile suzdržane, ako jedna od ovih 5 velikih kaže Ne. Vrijedi Ne! Jedna od ovih 5 stalnih vrijedi više nego sve 192 druge! Taj je aksiom utemeljen prije 70 godina ne na zdravoj rasudbi i pravdi, nego na ratnoj pobjedi! Ti ćeš reći da je to politika, nije matematika. To i ja kažem, ali zar za ljudsku politiku ne vrijedi Božja matematika?
Samovoljni aksiom drugi. Uzeto malo uže: po slobodnoj samovolji 3 = 2. To jest 3 konstitutivna naroda trebala bi po razumu i matematici imati 3 entiteta. Ali kako vlada samovolja velikih, onda treći narod u BiH nema entiteta, nego je jednomu narodu anektiran a iz drugoga eliminiran. Taj je aksiom političkoga bespravlja, a ne razumne matematike, u nas na snazi 20 godina.
Samovoljni aksiom treći. Dok su bili na studiju, upoznali se i zavoljeli. Čim su se vidjeli, odmah su se jedno drugomu svidjeli. I svaki put kada se vide, kažu kako se savršeno slažu; kako su jedno za drugo razumno stvoreni, fizički, psihički i matematički skladno; jedno drugomu odgovaraju inteligencijom i emocijom. Ljubav raste aritmetičkom progresijom s brojem dva - njih dvoje! A kada su se uzeli, već nakon 3-4 godine, ako ne i prije, tako su se u neljubavi razveli da se više nikada ne susreću, niti pozdravljaju, kamoli da zajedno večeraju. Razlika je samo u tome što ova odbojnost kojom su se slobodno rastali raste geometrijskom progresijom s brojem njih dvoje i njihove djece.
Poštovani i Poštovana! Ako želiš biti pravi čovjek, prava žena, onda budi razuman i savjestan! Služi se zdravom matematikom! I zdravim odgojem! Vodi se intelektom, a ne afektom; savješću, a ne strašću! I u obiteljskom i u društvenom životu. I u predavanju i u ocjenjivanju! Bog će nas suditi po zakonima razumne ljubavi i moralne savjesti.
