Papa Franjo u svome pismu Lice milosrđa, kojim je 11. travnja 2015. najavio izvanredan Jubilej, savjetuje kako uspješno provesti ovu Svetu godinu Božjega milosrđa (od 8. prosinca 2015. do 22. studenoga 2016.). I nabraja, između ostaloga, sedam tjelesnih i sedam duhovnih djela milosrđa. Mi ćemo nešto reći općenito o tjelesnim djelima milosrđa, a onda ćemo, uz Božju pomoć, razrađivati djelo po djelo, navodeći pokoji pobudan primjer. Željeli bismo također obraditi Sedam duhovnih djela milosrđa. I jedna i druga djela uvijek su usmjerena na druge, uistinu nemoćne i nevoljne, neuke i zalutale.
Koja su tjelesna djela milosrđa? – Na temelju Biblije Katekizam Katoličke Crkve navodi ovih sedam: 1. Gladna nahraniti, 2. Žedna napojiti, 3. Siromašna odjenuti, 4. Putnika primiti, 5. Bolesna i utamničena pohoditi, 6. Zarobljena i prognana pomagati, 7. Mrtva pokopati (KKC, 2447). Prvih je šest uzeto iz Mt 25, a sedmi iz Tob 1,17. Ovo su razna fizička stanja u čovjekovu životu bilo kao osnovne i naravne potrebe bilo kao situacije u koje ljudi dospiju više nesvojevoljno negoli namjerno.
Što je to milosrđe? - Milosrđe se sastoji od dvije riječi: milo srce. Srce koje se smili ili smiluje nevoljniku; srce koje pokazuje milost, sa-milost prema bijedniku, ne samo teorijski nego i praktičnim darom, plemenitošću, nesebičnošću. Milosrđe je ljudska sućut prema nekomu tko trpi u bilo kojem pogledu. I to ne samo puko suosjećanje, nego i konkretna akcija ljubavi ili vidljive pomoći da se patniku njegovo trpljenje ublaži i, po mogućnosti, ukloni. Milosrđe nije samo oplakivati neko nesnosno stanje bližnjega svoga, nego znači: otkinuti od svojih usta, odvojiti od svoga vremena, izabrati iz svoje odjeće, pohoditi pacijenta u bolnici ili u hospiciju, primiti pod svoj krov prognanika, ispratiti pokojnika na groblje, izvaditi iz svoga džepa i dati drugomu, pravomu potrebniku.
Što je to potreba? - To je osjet nedostatka u zadovoljenju fizičkih zadaća odnosno fizioloških funkcija. Takva je tjelesna zadaća hrana, piće, odjeća, toplina, dom…Postoje zadaće koje su zove nužnosti ili nužde. Nužda je hranjenje. Možeš bez hrane donekle. Ali ne ćeš dokle hoćeš. Kašalj je nužda koju ne možemo svojom slobodom obuzdati, regulirati. To je eksplozivni izdah kojim nastojimo odstraniti štetne tvari iz dišnih putova. Fizičko-fiziološka pojava, osobito u prehladi i zimi. Ali nije nužda, na primjer, spolni nagon, jer to čovjek može svojom voljom i razumom kontrolirati, nad svojim sjetilima i maštom bdjeti, ne izazivati naravne instinkte. A tu prelazimo s fizičkoga na moralno područje, gdje se vidi koliko smo moralne osobe.
Što su to tjelesna djela milosrđa? - To su radnje, čini, pothvati kojima pritječemo u pomoć našima bližnjima u njihovim tjelesnim potrebama. A znamo tko je naš bližnji: svaki Samarijanac koji se nađe na našem životnom putu, a ne samo „domaći u vjeri“ (Gal 6,10) i najbliži po krvi, kako obično mislimo. A takvih istinskih potrebnika imamo sve više svaki dan i u kući, i u selu, i u gradu i u cijeloj Crkvi i u svijetu.
Tko traži da činimo tjelesna djela milosrđa? - Bog. Isus Krist, Sin Božji, kojemu Bog Otac dade svu vlast na nebu i na zemlji da sudi žive i mrtve. Isus nam je rekao da će nas Sin čovječji, tjelesni i fizički, preobraženi i uskrsli, suditi na Sudnjem danu upravo po tim djelima milosrđa. „Ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh, i napojiste me; stranac bijah, i primiste me; gol, i zaogrnuste me; oboljeh, i pohodiste me; u tamnici bijah, i dođoste k meni“ (Mt 25,35-36). Tada će se ljudi čuditi kada su to učinili neko djelo milosrđa Gospodinu Isusu kada na njega nisu ni mislili niti su ga uopće poznavali. A on će im mirno odgovoriti: „Zaista kažem vam, što god učiniste jednome od ove moje najmanje braće, meni učiniste“ (Mt 25,40). I obrnuto: ako ljudi nisu učinili ništa od tih tjelesnih djela milosrđa nikomu na ovome svijetu, nisu učinili Kristu (Mt 25,45). To znači da se Isus izjednačio sa svakim od nas ljudi, bez obzira na našu vanjsku kožu i na našu unutrašnju dušu. Zato se upravo i utjelovio i postao čovjekom da se poistovjeti sa svakim od nas i da se nađe u svakoj našoj situaciji, osim u grijehu.
Je li netko pomagao Isusu izravno i neposredno? Jest! Upravo je i on prošao mnoge od ovih faza ljudske opstojnosti: bijaše gladan, hranio ga je sv. Josip radom svojih radničkih ruku; žedan, davala mu je kao djetetu majka Marija najprije svoje mlijeko a onda i drugo piće kad god bi zatražio; bijaše siromašak, kojega su Marija i Josip odijevali. A kada je odrastao, ona se Samarijanka čudom čudila kako u nje, Samarijanke, strankinje, ište vode kada Židovi i Samarijanci stoljećima ne pričaju i ne pozdravljaju se; bijaše putnik Palestinom kojega su ljudi dočekivali i pozdravljali, častili: Marta i Marija, Matej i Zakej, predstojnik sinagoge i stotnik; a Betlehemćani nisu mu majci pomogli ni da se ljudski rodi u kući, nego je Marija morala u štalu; u nekom samarijanskom selu nisu ga htjeli primiti jer je Židov; a njegovi ga Židovi predali rimskoj vlasti da ga razapnu; uhićen i utamničen na procesu pred Kajfom, Pilatom i Herodom: jedni ga vjerno pratili, a drugi mrziteljski klevetali i tražili smrtnu osudu; prognan u Egipat gdje je ostao koju godinu, dok Herod nije dovršio svoj zločinački put i život.
Je li Isus činio tjelesna djela milosrđa? - Jest. Jednom je zgodom nahranio pet tisuća samo muškaraca (Mk 6,30-44), a bilo je možda još toliko i više žena i djece. Drugom je zgodom nahranio četiri tisuća muškaraca (Mk 8,1-10). Sva četiri evanđelisti ta dva događaja jasno razlučuju. Isus je primio one putnike Grke koji su došli u Jeruzalem o Pashi – Vazmu. Osim toga, ako je itko na ovome svijetu bolesne liječio, to je bio Isus. Nekoga bi samo pogledao, i taj je ozdravio. Drugomu je samo ozdraviteljsku riječ uputio, i taj je bio izliječen. Nekoga bi po očima prstom dodirnuo, i taj je u hipu progledao. I nije se čulo da se i u jednoga takvoga ta bolest više vraćala. Niti da je od te izliječene bolesti umro.
Tko je dužan činiti djela milosrđa? - Svatko živ na ovome svijetu. U onoj mjeri u kojoj može. Netko leži na postelji pa ne može oblijetati unaokolo da utažuje glad i žeđ drugima, ali može suosjećati, moliti se Bogu za pomoć, drugima u kući govoriti da čine takva djela milosrđa. Ti pomozi slijepcu da prijeđe preko puta! Ti podaj zarobljeniku kruha i vode makar je sudjelovao u agresiji na tvoj kraj! Ti odvoji od svojih haljina i podaj onima koji nemaju ne pitajući za ime i prezime. Fa ne zna ljevica što radi desnica.
Kakva je korist od takvih djela milosrđa? Dvostruka: i na ovom i na drugom svijetu. Na ovome svijetu: „Dajite i dat će vam se“ (Lk 6,38). Kako mi budemo davali drugima, tako će se i nama u životu uzvraćati. Tko škrto sije, škrto će i žeti; tko obilato sije, obilato će i žeti. U životu je ugrađen zakon pravde: sve što baciš uz Neretvu, vraća se niz Neretvu. I dobra i zla. A onda bit će koristi i na drugome svijetu: „Blago milosrdnima, oni će postići milosrđe“ (Mt 5,7). Onoga koji na ovome svijetu ne čini djela milosrđa čeka najveća kazna na onome svijetu: „Odlazite od mene, prokleti, u oganj vječni, pripravljen đavlu i anđelima njegovim! Jer ogladnjeh, i ne dadoste mi jesti; ožednjeh…“ (Mt 25,41-42), i tako svih sedam djela.
Kakav je odnos između milosrđa i pravde? Nema milosrđa bez pravde, i nema pravde bez milosrđa. Tko pokušava činiti samo milosrđe, bez obzira na pravdu, ubrzo će ispasti naivan, bijedan, izigran. A tko čini samo pravdu bez milosrđa, ubrzo će ispasti okrutan, nehuman, nepravedan. Milosrđe nadilazi i ljubav i pravednost. Jer nemilosrdan je sud onomu tko ne čini milosrđa; a milosrđe se smije sudu! (Jak 2,13).
Dobrotvori i dobrotvorke, neka nam ne dozlogrdi činiti dobro: ako ne sustanemo, u svoje ćemo vrijeme žeti! (Gal 6,9). Odnosno: „Vama pak, braćo, neka ne dodije činiti dobro! Milost Gospodina našega Isusa Krista sa svima vama!“ (2 Sol 3,13).
Svima sretan Božić, a Nova 2016. godina bila vam i mironosnija i blagoslovljenija!
------------------------
Objavljeno u: Crkva na kamenu, 1/2016., str. 4-6.
