Katolička Crkva u Nevesinju i Gornjoj Hercegovini od pokušaja osnutka samostalne župe do 2000. godine - govore nam dokumenti. Priredili Anton Šarac i don Ante Luburić, Nevesinje, 2017. 673 stranice.
Župa se prostire na 4000 km2 a pripadaju joj ova 33 mjesta koja se u knjizi izričito spominju i u kojima je bilo katolika: Baketa, Bišina, Bojišta, Boljuni, Brod na Drini, Busovača, Cerova, Crvanj, Čajniče, Čelebići, Dramiševo, Foča, Kruševljani, Lakat, Luka, Luke, Miljeno, Miljevina, Morine, Nevesinje, Obadi, Obalj, Orlovac, Pridvorci, Seljani, Somine, Sopilja, Tomišlja, Trnovača, Ulog, Ustikolina, Vranješina i područje Gacka.
Prije tri godine izišla je monografija o jednom dijelu nevesinjske župe pod naslovom: Katolička Crkva u fočanskom i čajničkom kraju koju je sastavio Anton Šarac.
U Predgovoru don Ante župnik kaže da prigodom preuzimanja župe 1999. godine od arhivske građe nije primio ništa! „Marljivošću Antona-Tonija Šarca, proučavatelja i zaljubljenika, posebno povijesti Crkve na području Gornje (sjeveroistočne) Hercegovine, povijesna je građa o župi Nevesinju prikupljana, prepisivana i u konačnici uobličena u knjiško izdanje“ (str. 14).
U svojoj Recenziji knjige (str. 19-34), nakon što je sažeo pet poglavlja: 1. Pastoralna briga za katolike u Gornjoj Hercegovini s nastojanjem oko osnutka župe do imenovanja prvoga redovitog župnika (str. 65-148); 2. Kanonsko utemeljenje Župe Nevesinje i imenovanje prvoga redovitog župnika (str. 149-389); 3. Administratura Čajniče – Foča (str. 391-487); 4. Filijale u Planini (str. 489-547); Gacko, filijala Župe Trebinje (str. 549-575), msgr. dr. Stjepan Kožul zaključuje: „Dokumenti nam bez sumnje govore o događajima, životu i problemima onoga vremena, o siromaštvu, načinu života i žilavoj borbi za golim opstankom. Mijenjale su se države i državna uređenja, kao i odnosi prema vjeri i Crkvi, posebice prema katolicima koji su bili veoma ranjivi kao manjina na ovim prostorima. Naziru se mnogi problemi i poteškoće, posebice u radu u školama i udaljenim podružnicama, što je i dio manjka ispravnog poimanja da smo toliko jaki gdje smo većina, koliko se brinemo i koliko smo odista snažni tamo gdje smo manjina!“ (str. 33). U konačnu oblikovanju knjige auktori su pod šesto poglavlje stavili Biskupe u Hercegovini i župnike u Nevesinju (str. 578-614) i četiri Priloga i Studije: Toma Budislavić, i Mučeništvo Marka Milanovića od R. Perića, Leopold Judex, travnički sjemeništarac, od T. Markovića i Katoličko zvono sa sahat kule u Foči u sjeveroistočnoj Hercegovini od A. Škegre (str. 616-651).
U Uvodu (37-63) A. Šarac daje povijesni pregled i sažetak vjerničkoga života, grobalja, izgradnje crkvenih objekata, katoličkih prezimena u župi, i to u matici Nevesinju i u filijalama gdje je toga bilo: Bišina, Sopilja, Morine, Ulog, Seljani, Kruševljani, Vranješina, Dramiševo, Foča, Čajniče, Gacko, zatim djelovanje časnih sestara (1924.-1949.), duhovna zvanja iz župe, a vrijedno je zabilježiti iz podnaslova Statistika: „Najveći je broj vjernika ova župa imala pred Drugi svjetski rat – nešto više od dvije tisuće, i to 1647 u zapadnom dijelu župe, potom 300 vjernika na području administrature Foča-Čajniče te na području Gacka 94 katolika. Međutim, ratovi su ostavili traga i na brojnom stanju župljana. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013., na području župe stalno živi oko 150 katolika, raspoređenih od Nevesinja do Čajniča, premda je znatan broj i onih koji danas žive u drugim obližnjim krajevima, ali redovito borave na svojim imanjima i u svojim kućama na području ove župe (str. 62).
U posljednja tri rata prošloga stoljeća poginulo je ili nestalo:
U Prvom svjetskom ratu: nema podataka.
U Drugom svjetskom ratu: u Foči je ubijeno 16 katolika, a za Nevesinje i Kalinovik (kao zapadni dio župe) poimenično je navedeno 207 osoba u Humskom zborniku V. - Stradanje Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u istočnoj Hercegovini, Zagreb, 2001., str. 645-676. I 24 osobe na području Gornje Hercegovine iz drugih krajeva.
U Domovinskom je ratu, na području općina Nevesinje i Kalinovik, ubijeno 11 Hrvata katolika, dvoje je preminulo od posljedica teškoga ranjavanja, dok je na području općine Foča ubijeno četvero Hrvata katolika. Svega 17.
U monografiji o nevesinjskoj župi objavljen 371 dokument od 1868. do 1999. godine.
U Kazalu je navedeno oko 310 imena (str. 668-672), koja se lako mogu naći na raznim stranicama.
Stariji ljudi, koji će uglavnom i čitati ovu knjigu, bit će zahvalni i zadovoljni veličinom slova. A i stariji i mlađi rado će se zaustaviti gledajući oko 190 slika, crteža, fotografija osoba, stećaka, grobalja, šišanja ovaca, skeniranih dokumenata iz raznih razdoblja.
Monografija potiče na razmišljanje o životu koji je bujao u Planini. Izaziva na razgovor o nekadašnjim vremenima. Búdi nostalgiju za blagdanima i svetkovinama koje su se nekada slavile u pojedinim mjestima. I ujedno nam poručuje kako je prolazan ovozemni tijek života. Ostadoše cijela imanja, nestadoše cijela stada. A ljudi, koji ostadoše živi i zdravi, pođoše u potražnju za boljim uvjetima života…
Čije je Nevesinje? - Ni pravoslavno, ni katoličko, ni muslimansko, nego Božje! Bog upravlja i nepreglednim kontinentima, a ne samo ovim i onim gradićem i cijelom Hercegovinom. Moglo se čuti za vrijeme blagoslova crkve na Veliku Gospu da su „Božji blagoslovi“ neuništivi, nezastarivi, nepotrošivi, neiskorjenjivi – povrativi! Katoličke crkve nije bilo stoljećima, pa je bilo od 1903. do 1943., kada je oštećena i pretvorena u skladište, obnovljena 1973., srušena 1992., opet se ukazala 2017. I još sjajnija, i još starija, i još novija, i opet blagoslovljena stoji kao grad na gori! U Božje ruke, Božji puče!
