Vijesti
15. November 2018.
Foto:
Cnak

Teološko-katehetski institut u Mostaru, visokoškolska ustanova priznata od Svete Stolice i priključena Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, u svojoj 31. godini djelovanja, svečanom je akademijom proslavio svoga zaštitnika sv. Alberta Velikoga, 15. studenoga 2018., podjelom diploma prvostupnicima religijske pedagogije i katehetike: Franciski Alerić, Maji Babić, Marijani Bebek, Matei Ćavar, Josipi Gašpar, Dini Kljenaku, Dragani Pehar i Danijeli Vukoji, te magistrima religijske pedagogije i katehetike: Ivani Bebek, Kristini Biokšić, Suzani Buntić Pejak, Maji Crnjac, Katarini Lauc, Ivani Matić, Aniti Puljić i Gabrijeli Sušac. U odsutnosti dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, dr. Darka Tomaševića, diplome je studentima uručio, uz njihovu prethodnu prisegu, dr. Marko Šutalo, predstojnik Instituta, a dekana je predstavljala s. Bernarda dr. Horvat, profesorica kanonskoga prava na KBF-u. Dvije su studentice posebno pohvaljene zbog izvrsnih studijskih rezultata: Josipa Gašpar i Katarina Lauc, kojima je podijeljena Spomenica biskupa Žanića In memoriam u povodu njegove Stoljetnice rođenja (1918.-2018.), a koji je prije 30 godina kao dijecezanski ordinarij utemeljio današnji Teološki institut.

Svečanosti su nazočile akademske vlasti s dr. Zoranom Tomićem, rektorom Sveučilišta u Mostaru, i političke vlasti s dr. Nevenom Hercegom, predsjednikom Vlade HNŽ-e. Oba su predstavnika u početku pozdravila sudionike akademskoga skupa.

Pjevao je Mješoviti zbor Teološkoga instituta uz pratnju Katedralnoga orkestra pod vodstvom don Nike Luburića. Solo je pjevao Ave Maria i Gospodin je Pastir moj Karlo Miličević uz klavirsku pratnju prof. Marijane Pavlović.

Glavno predavanje održao je dr. Dubravko Turalija, profesor Staroga Zavjeta na KBF-u u Sarajevu, pod naslovom: Stari i novi prijevodi Biblije, u povodu 50. obljetnice hrvatskoga prijevoda Svetoga Pisma u Zagrebu, 1968. godine.

*****

Biskup je Ratko u svome pozdravu govorio o Šesnaestero veličanstvenih Blaženika i Svetaca, koji su u vrhunskom stupnju proveli Božju riječ u svome životu.

U Vatikanu se od 5. do 28. listopada 2008. održala Biskupska sinoda pod predsjedanjem pape Benedikta XVI. Naslov teme: Riječ Božja u životu i poslanju Božjega naroda. Papa je izdao posinodsku pobudnicu „Verbum Domini“ [Riječ Gospodnja] koja obuhvaća 124 broja i 382 bilješke.[1] Papa je u 48. broju te pobudnice među 16 izričito spomenutih imena Blaženih i Svetih, koji su se u dvotisućljetnoj povijesti Crkve istaknuli kao iznimni i uzorni ne samo slušatelji nego i izvršitelji Riječi Božje u svome životu i poslanju, nalazi i blaženi Alojzije Stepinac, zagrebački nadbiskup i kardinal, kao Kristov svjedok i mučenik pred bezbožnim komunizmom. Tu su i sve četiri glasovite svete Terezije: Španjolka, Francuskinja, Njemica i Albanka. Evo tih 16 veličanstvenih: 

1. - Sv. Antun (251.-357.), opat, koji je pošao u egipatsku pustinju kada je čuo Isusove riječi: „Hoćeš li biti savršen, idi prodaj što imaš i podaj siromasima pa ćeš imati blago na nebu! A onda dođi i idi za mnom!“ (Mt 19,22). Mladić od 18 godina sve je prodao - a imao je veliko imanje - sve dao siromasima i za Isusom pošao. Preminuo je u 106. godini. U pustinji je s Biblijom proživio 88 godina!

2. - Sv. Bazilije Veliki (329.-379.), Kapadočanin, utemeljitelj monaštva na Istoku – po njemu prozvani bazilijanci i bazilijanke - tumači da je pravi vjernik onaj koji se usklađuje s Božjom riječju ne dodajući ni jotu u Zakon i ne izbacujući ni jotu iz Zakona!

3. - Sv. Benedikt iz Nursije (480.-547.), u Italiji, utemeljitelj monaštva na Zapadu - benediktinaca i benediktinki - u Svetom Pismu vidi normam rectissimam – najispravniju odredbu života i djelovanja. Njegovo je glasovito pravilo ora et labora - moli i radi - dva krila našega moralnog djelovanja.

4. - Sv. Dominik (1170.-1221.), Španjolac, utemeljitelj i prvi general Dominikanskoga reda, svugdje je nastupao kao „evanđeoski čovjek“, i riječima i djelima.

5. - Sv. Franjo Asiški (1181.-1226.), utemeljitelj i prvi general Franjevačkoga reda, kada je kao mladić čuo da Krist traži svoje sljedbenike koji trebaju ostaviti zlato i srebro, torbu i štap (Mt 10,9-10), rekao je da želi biti upravo takav Isusov učenik: slijediti Isusa u stopu. Izvan Isusove stope ne stupa.

6. - Sv. Klara Asiška (1193.-1253.), utemeljiteljica ženskoga reda po pravilima sv. Franje – generalka klarisa. Bilo joj pravilo i ideal: opsluživati sveto Evanđelje doslovno i bez dodatna komentara.

7. - Sv. Ignacije Lojolski (1491.-1556.), utemeljitelj i prvi genral Družbe Isusove, poput zrake svjetla koje izvire iz Riječi Božje nastupa „u svom traženju istine i u duhovnom rasuđivanju“. On je protumačio pravilo sv. Benedikta: Tako moli kao da sve ovisi samo o Bogu, a tako radi kao da sve ovisi samo o tebi!

8. - Sv. Terezija Velika (1515.-1582.), Španjolka, Židovka, obnoviteljica Karmela, u svojim mističnim doživljajima čuje Isusovu riječ da „sve zlo svijeta dolazi zato što se istine Svetoga Pisma ne poznaju jasno“. Sve je u Svetom Pismu rečeno što nam je u životu potrebno da postignemo život vječni.

9. - Sv. Ivan Marija Vianney (1786.-1859.), župnik arški u Francuskoj, znao je u ispovjedaonici ostajati po 17 sati. A u ispovjedaonici vjernici su više plakali nego se ispovijedali.

10. - Sv. Ivan don Bosco (1815.-1888.), Talijan, utemeljitelj salezijanaca, u svojim spisima ima oko 6.000 biblijskih navoda. Taj je ne samo pisao nego i disao snagom Biblije.

11. - Sv. Terezija Mala (1873.-1897.), Francuskinja, karmelićanka, svoje zvanje otkriva u 12. i 13. glavi Prve Poslanice Korinćanima: ona želi biti kapljica ljubavi u srcu Crkve.

12. - Sv. Pio iz Pietrelcine (1887.-1968.), kapucin; nosio je stigme 50 godina, od 1918. koje su mirisale - „odor sanctitatis“; beatificiran 1999., kanoniziran 2002.

13. - Sv. Josemaria Escrivà (1902.-1975.), utemeljitelj Opus Dei - Božjega Djela. Blaženik od 1992., svetac od 2002.

14. - Sveta Terezija iz Kalkute (1910.-1997.), podrijetlom Albanka iz Skoplja, blaženica od 2003., svetica od 2016.

Na dva posljednja mjesta nalaze se moderni svjedoci: „i mučenici nacizma i komunizma, koje, s jedne strane, predstavlja sveta Terezija Benedikta od Križa (Edith Stein), redovnica karmelićanka, a, s druge strane, blaženi Alojzije Stepinac, kardinal i zagrebački nadbiskup“, veli papa Benedikt XVI. u spomenutoj pobudnici.

15. - Sv. Terezija Benedikta od Križa (1891.-1942.), Njemica, Židovka, svjedokinja suprot totalitarističkom nacizmu. Godine 1933. stupila u Karmelski red. Prebjegla u Nizozemsku, odatle 1942. dovedena u Auschwitz, gdje je ubijena u plinskoj komori između 8. i 11. kolovoza 1942. Beatificirana 1987., kanonizirana 1998.

16 - Blaženi Alojzije Stepinac (1898.-1960.), mučenik, bedem protiv bezbožna komunizma. On je objedinio dvije biblijske rečenice u životu i crkvenoj službi, onu iz Očenaša: Budi volja tvoja (Mt 6,10), i iz Psalma (25,2): U Tebe se, Gospodine, uzdam, ne daj da se postidim ikada (25,2). 

Zaključak. Zahvalni smo papi Benediktu XVI. koji je uvrstio blaženoga Alojzija među ove velikane koji su riječju i životom odjelotvorili božansko biblijsko pravilo o ljubavi i križu u svome životnom pozivu. Veliku je čast iskazao i hrvatskomu narodu. Nije blaženik samo svjedok pred komunističkim bezbožnim terorom nego svjedok Božje Riječi, Evanđelja.

I vi, poštovni Prvostupnici i Magistri Teološkoga instituta - i vas je šesnaestero - budite poput ovih Veličanstvenih koji su ostvarili Isusovo Evanđelje u stopu i u jotu!

------------------------------------------------

[1] Verbum Domini, [Riječ Gospodnja], posinodalna pobudnica, hrvatski prijevod, KS, dok. br. 159, Zagreb, 2011.