U prigodi obljetnice posvete katedrale i 50. obljetnice svećeništva biskupa Ratka Perića, Biskupski ordinarijat u Mostaru uputio je Okružnicu svim svećenicima, redovnicima, redovnicama i svemu vjernom puku Božjemu u Mostarsko-duvanjskoj i Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji.
Okružnicu prenosimo u cijelosti.
Mostar, 3. rujna 2019.
Prot. br.: 1247/2019.
SVEĆENICIMA, REDOVNICIMA, REDOVNICAMA
I SVEMU VJERNOMU PUKU BOŽJEMU
U MOSTARSKO-DUVANJSKOJ I TREBINJSKO-MRKANSKOJ BISKUPIJI
Braćo svećenici, redovnici i redovnice, dragi Božji narode!
Drugi vatikanski koncil za Biskupiju kaže da je dio naroda Božjega, povjeren biskupu, uza suradnju svećenika, da ga pase tako da bi, prianjajući uza svoga pastira, koji ga po Evanđelju i Euharistiji u Duhu Svetome okuplja, tvorio partikularnu Crkvu u kojoj je uistinu prisutna i djeluje jedna, sveta, katolička i apostolska Crkva Kristova.[1] Bez biskupa nema ni Crkve – ustvrdio je sv. Ignacije Antiohijski početkom 2. stoljeća dodajući: Gdje se pojavljuje biskup, neka se ondje nađe i mnoštvo, kao što je katolička Crkva ondje gdje se god nalazi Isus Krist.[2]
Prema Kodeksu, biskupi - koji su božanskim ustanovljenjem nasljednici apostola po Duhu Svetom koji im je dan - postavljeni su u Crkvi za pastire, da budu učitelji nauka, svećenici bogoštovlja i službenici upravljanja. Oni biskupskim ređenjem primaju sa službom posvećenja također službe naučavanja i upravljanja, koje se po svojoj naravi mogu vršiti samo u hijerarhijskom zajedništvu s glavom i udovima Biskupskoga zbora.[3]
Sve nam ovo govori kako biskup nije privatna osoba. U biskupu, kojemu pomažu prezbiteri, nazočan je usred vjernika Gospodin Isus, Vrhovni svećenik. Biskupa, dakle, treba smatrati velesvećenikom puka koji mu je povjeren, od kojega na neki način proistječe i ovisi život samih vjernika u Kristu.[4] Liturgijski je propis da se obljetnica biskupskoga ređenja slavi postajnom Misom dijecezanskoga biskupa u njegovoj katedrali.[5]
Sretna obljetnica – Zlatna Misa našega mjesnoga biskupa Ratka Perića (Prisoje, 29. lipnja 1969. – Mostar, 14. rujna 2019.) prigoda je da još jednom u svoju vjerničku svijest i savjest uprisutnimo nauk Crkve o biskupijskim zajednicama i biskupima, jednako je li taj nauk izražen u redovitu Učiteljstvu Crkve, u Koncilima ili u Crkvenom Zakoniku i u zdravoj Tradiciji Crkve.
Kratak životopis biskupa Ratka
Rođen 2. veljače 1944. u Tuku, župa Rovišće kod Bjelovara, Hrvatska. Roditelji: Grgo i Anica r. Raguž.
Kršten u Rovišću u župnoj crkvi Presvetoga Trojstva, 5. veljače 1944., a krizman u Prenju, 12. srpnja 1953.; krizmatelj: msgr. Andrija Majić, biskupov delegat.
Školovanje: Osnovna škola u Rotimlji, 1951.-1955. i u Crnićima, 1955.-1959.; Sjemenišna klasična gimnazija u Zagrebu, 1959.-1963. Filozofski studij u Zagrebu, 1963.-1965. Teološki studij u Rimu, Papinsko sveučilište Urbanijana, 1965.-1969. Licencijat u lipnju 1969. s tezom: „Uloga kardinala Stepinca u odnosima između Crkve i države“. Poslijediplomski studij na Urbanijani, 1969.-1971., doktorirao 10. prosinca 1971. s tezom: „Smisao evangelizacije u perspektivi anonimnoga kršćanstva“.
Sveti redovi: Đakonat: Rim, 6. siječnja 1969. Prezbiterat: Prisoje, 29. lipnja 1969. Reditelj biskup Petar Čule. Biskupstvo: Neum, Križevo, 14. rujna 1992. Posvetitelj Franjo kard. Kuharić; suposvetitelji nadbiskup Josip Uhač i biskup Pavao Žanić.
Svećeničke službe: Župnik u Trebinju, 1971.-1974. Nastavnik opće povijesti, grčkoga jezika i vjeronauka na Humanističkoj gimnaziji u Dubrovniku, 1972.-1974. Profesor na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji: Istočno bogoslovlje, 1974.-1979., Ekumenska teologija, 1974.-2004. (s prekidima); na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu: Istočno bogoslovlje, 1991.-1992.; na Papinskom sveučilištu Gregorijani u Rimu: Ekumenska teologija, 1989.-1992.; na Teološkom institutu u Mostaru: ekleziologija i mariologija, od 1993. do 2010.
Rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu imenovan 7. prosinca 1979.
Biskupske službe. Biskup koadjutor mostarsko-duvanjski imenovan 29. svibnja 1992. Naslijedio biskupa Pavla Žanića kao dijecezanski biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, 24. srpnja 1993.
Poziv na molitvu
Ovim pozivamo svećenike, redovnike, redovnice i Božji puk ovih biskupija da svi zajedno, 14. rujna, na obljetnicu posvete Gospine katedrale u Mostaru na Uzvišenja svetoga Križa i godišnjicu ređenja našega biskupa Ratka, zahvalimo Bogu na daru svećeništva i biskupstva.
Molimo sve župnike da o ovoj obljetnici upoznaju povjerene im vjernike i pozovu ih na molitvu za našega biskupa. Bit će hvalevrijedno ako se toga dana u što većem broju - jednako svećenici, redovnici, redovnice i vjernici - okupimo na slavlju Zlatne Mise koju će u katedrali u 18.00 sati, u koncelebraciji više nad/biskupa i svećenika, predvoditi biskup Ratko. Prije sv. Mise, u 16.00 sati, u velikoj katedralnoj dvorani bit će prigodna akademija i predstavljanje knjige „Ljubav koja ne prestaje“, još jedno djelo u izdanju Crkve na kamenu posvećeno našemu hrvatskom blaženiku, pastiru i mučeniku, Alojziju Stepincu. Nakon sv. Mise svi su prisutni pozvani na prigodan domjenak.
Dok Bogu zahvaljuje na daru pastira koji je, unatoč mnogim nevoljama, bio i ostao učitelj i pastir vjernika ovih biskupija, u isto vrijeme izražavamo iskrene želje i čestitke našemu biskupu Ratku te molimo zajedno s njime da nas Svemogući Bog, po zagovoru i primjeru bl. Alojzija Stepinca, neprestance učvršćuje u vjeri koja pobjeđuje, utvrđuje u nadi koja ne postiđuje i usavršuje u ljubavi koja nikada ne prestaje.
Don Željko Majić
generalni vikar
--------------------------
[1] Christus Dominus, 11.
[2] Sv. Ignacije, Ad Smyrnaeos, 8,2.
[3] Kan. 375 - § 1 i 2.
[4] Biskupski ceremonijal, 1984., toč. 8.
[5] Biskupski ceremonijal, 120.
