Međugorski Fenomen
10. February 2017.
Foto:
Michelangelo - Pietà

Razgovor pape Franje vođen 25. studenoga prošle godine s Višim redovničkim poglavarima, objavljen u vatikanskom dnevniku L'Osservatore Romano, 9.-10. veljače 2017., ima jedan dio o pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji koji zavrjeđuje posebnu pozornost. Govoreći o temama marijanskih izbora za Svjetske dane mladeži najesen u Krakovu, a sve u vidu Svjetskoga dana mladih 2019. u Panami, Sveti je Otac odredio važnost pobožnosti prema „istinskoj Gospi! Ne Gospi – upraviteljici poštanskoga ureda koja svakoga dana šalje različito pismo, govoreći: ‘Djeco moja, radite ovo', a onda sljedeći dan: 'Činite ovo drugo’. Ne, nije to Gospa. Prava je Gospa ona koja rađa Isusa u našim srcima, a to je Majka. Ova moda: Gospa kao super-zvijezda, kao protagonistica koja sebe stavlja u središte, nije katolička", razlučuje Papa Gospu istinsku od neistinske.

Neki portali u ovome čitaju „međugorski fenomen“. Podsjetimo na neke činjenice. „Vidjelacâ i vidjelicâ“ u prvih 5 godina (1981.-1985.) bilo je oko 120 u raznim župama u Hercegovini s mnoštvom poruka, kao s poštanskih šaltera! Od njih se tijekom vremena poslužbenilo šestero: 2 dječaka i 4 djevojčice, danas sve odrasle, obiteljske osobe. Od tih šestero troje ih ima „ukazanja“ svaki dan već 37 godina, a od to troje jedna „vidjelica“ svakoga 25. u mjesecu od veljače 1987. šalje poruke svijetu. Drugo troje ima „ukazanja“ jednom na godinu, a jedna od njih svakoga 2. u mjesecu, i to od kolovoza 1987. šalje poruke svijetu. Njih troje što imaju „ukazanja“ jednom godišnje, žive na području Međugorja, a drugo troje što imaju „ukazanja“ svaki dan žive izvan Međugorja. A sve se vodi pod pojmom "Međugorje".

Iz računa kako je gore navedeno proizlazi da je od lipnja 1981. do veljače 2017. godine bilo oko 47.000 „međugorskih ukazanja“ na raznim mjestima svijeta. Ta se „ukazanja“, „objave“, „poruke“ - dnevne, mjesečne, godišnje - teško mogu više i računalno pratiti.

Stajalište mostarskih biskupa, i blagopokojnoga dijecezanskoga biskupa Pavla Žanića (1981.–1993., umro 2000.) i sadašnjega, s obzirom na "međugorski fenomen" jest stabilno i dosljedno: Ne postoji nijedan dokaz, nijedan znak da su posrijedi vjerodostojna nadnaravna ukazanja, viđenja ili objave. Biskup je Žanić, 29. siječnja 1985., pisao kroničaru međugorskih događaja vlč. Reneu Laurentinu da mu je žao međugorske "Gospe koja je postala 'činovnica na šalteru' kojoj postavljaju razna pitanja, pa i ona najbesmislenija...". 

Dokazi protiv istinitosti „ukazanja” kudikamo su uvjerljiviji nego pogolema propaganda trgovačka, ekonomska, financijska, graditeljska, tiskarska, imovinska, turistička, parapsihološka koja podupire, promiče i popularizira ovaj - u osnovi na neistinama i izmišljotinama utemeljen - fenomen. Mostarski Biskupski ordinarijat svojedobno je objavio knjižicu biskupa Pavla Žanića „Istina o Međugorju“, 1990. u više jezika, i knjigu „Ogledalo Pravde“, 2001., koje argumentirano iznose činjenice protiv autentičnosti „međugorskoga fenomena“.

Pod jutarnjom sv. Misom 14. studenoga 2013. papa je Franjo rekao da ne smijemo Gospu zamišljati „kao da je ona upraviteljica poštanskoga ureda odakle razašilja poruke svakoga dana” (Službeni vjesnik, 3/2013., str. 309). I tada je to bilo shvaćeno, i ni od koga opovrgnuto, da se odnosi na Međugorje.

Evo sada Sveti Otac ponavlja gotovo doslovno svoju tadašnju misao objavljenu i u dnevniku L'Osservatore Romano, ističući pravu pobožnost prema „istinskoj Gospi! Ne prema Gospi - upraviteljici poštanskoga ureda koja svakoga dana šalje različito pismo, govoreći: ‘Djeco moja, radite ovo', a onda sljedeći dan: 'Činite ovo drugo’. Ne, nije to Gospa. Prava je Gospa ona koja rađa Isusa u našim srcima, a to je Majka. Ova moda: Gospa kao super-zvijezda, kao protagonistica koja sebe stavlja u središte, nije katolička!“

Sva je, naime, katolička pobožnost i vjera usmjerena na Boga, od Njega proizlazi, Njemu teži, k Njemu vodi. Gospa nam je kao Prijestolje Mudrosti u tome, po Providnosti Božjoj, Pomoćnica.

Djevice premudra, moli za nas!

Mostar, 9. veljače 2017.

+ Ratko Perić, biskup