Biskupove propovijedi
09. May 2004.
Foto:
nepoznato

Kad nekomu pišemo pismo, gledamo dotičnu osobu osloviti uljudno, učtivo, pristojno i dostojno: Dragi prijatelju, poštovani gospodine, velečasni župniče, gospodine predsjedniče, Sveti Oče. Kad se mi obraćamo Blaženoj Djevici Mariji, onda imamo čitav vijenac kršćanskih naslova i pozdrava, točnije imamo preko pedeset takvih zaziva, koje osobito u ovom Marijinu mjesecu svibnju izgovaramo u obliku molitvenih litanija: od Sveta Marijo do Kraljice mira! Te su dijaloške molbenice najprije uvedene u Gospinu svetištu u Loretu, odatle se prema latinskom nazivaju Lauretanske, gdje su se počele moliti 1531. godine. Obuhvaćaju glavne istine, biblijske naslove i kršćanske nazive i ukrase Marijine koje Crkva njeguje i vjernicima kao molitvu preporučuje.

     Tako tri puta Gospu zazivamo Svetom, šest puta Djevicom, Dvanaest puta Kraljicom, i isto tako dvanaest puta Majkom! Sigurno su joj ti izrazi i najbliži i najdraži: Sveta, Majko, Djevice i Kraljice. Danas joj se na ovaj svečani dan Kraljice Mira u Hrasnu obraćamo s tri njezina naslova: Zdravlje bolesnih, Utočište grješnika i Kraljice mira!

     Zašto se mi Mariji uopće utječemo? Zato što to Bog želi. Zato što je on nju u svojoj ekonomiji spasenja odabrao da nitko od ljudi nije bliži Isusu od njegove majke Marije. Nazočna u utjelovljenju, u rođenju, u prikazanju, u krštenju, u Kani, u Kafarnaumu, u Kalvariji pod križem, u dočeku Duha Svetoga. Ako je ikoga Bog ovlastio da bude prva pomoć ljudima, to je ovlastio Majku Isusovu i majku našu po milosti. Nju je predao svomu učeniku Ivanu pod križem, a učenika je predao njoj.

     1 - Zdravlje bolesnih: Zdravlje je stanje ljudskoga tijela pri normalnu djelovanju njegovih organa, od tabana do tjemena. Za nekoga kažemo da je zdrav ko boca, da puca od zdravlja, da mu je zdravo srce, zdrava glava. Suprotno svemu tomu jest bolest: poremećaj ili oštećenje ljudskog organizma u najmanjem njegovu dijelu: bolest očiju, grla, srca, kostiju, glave. Ti znaš što je to zdravlje samo kad si bolestan! Zato više cijeniš zdravlje kad izlaziš iz bolnice nego ako nisi nikada bio u bolnici. Čovjek, nažalost, polovicu svoga života sve poduzima da sruši svoje zdravlje, a drugu polovicu da se liječi!

     Postoje ustanove ili bolnice, ambulante gdje nam se daju lijekovi, savjeti radi našega zdravlja. A najbolji lijek za zdravlje jest rad - razuman, umjeren i koristan. Ako ti rad ne treba za zaradu i prehranu, potreban ti je radi zdravlja!

     O zdravlju ne postoje samo poslovice narodne nego i biblijske: «Više valja zdravlje i snaga nego sve zlato svijeta i krepko tijelo više od golema posjeda» (Sir 30, 15). «Nema blaga nad zdravljem tjelesnim niti sreće nad srcem sretnim» (Sir 30, 16).

     Međutim, ne postoji samo zdravlje ljudskoga tijela, nego i ljudske duše: pa tako kažemo da je čovjek zdrave pameti, zdrava mozga, zdrave duše i zdrava karaktera.

     Postoje i umobolnice gdje tražimo pomoć za otklanjanje duševnih poremećaja. I prije traženja bilo kojega čuda s nebesa, zdrav nam razum kaže da se posavjetujemo, pregledamo kod dobra i pouzdana liječnika ili psihijatra. Uvijek nam ostaje puna sloboda, potreba, i čin zdrave pobožnosti, da se obratimo Bogu. Ta i kažemo li: Bože, zdravlje! Ako Bog da zdravlja… Bog je tvorac našega tijela i naše duše. Kakav god liječnik bio, on nam samo rane zamotaje, a Bog zdravlje daje. I samo Bog savršeno zna što je zdravo a što bolesno i kako se zdravlje čuva i kako se bolest uklanja. Ako ćeš i u koga tražiti pravi savjet, pomoć i lijek to ćeš tražiti u Boga. U svaka doba. U misnim molitvama u preporukama utječemo se Bogu za zdravlje duše i tijela. Jesu li i mnogi od vas došli Gospi na Hrasnu s nekim svojim osobnim zavjetom za zdravlje kućne čeljadi, za obraćenje sina, muža, kćeri ili majke sa zla puta, za duše u čistilištu da posve ozdrave i vječnu slavu ugledaju?

     Gospodin je Isus došao na ovaj svijet da pomogne bolesnu čovjeku i ranjenu čovječanstvu, da ga izliječi, ozdravi. Kad je Isus stao pred svijetom očitovati svoju božansku moć iscjeljenja ljudskih bolesti svake vrste i jačine, ljudi su se počeli natiskivati oko njega da nisu mogli više. Isus, Sine Davidov! Isuse, smiluj se! Izliječi mi malu! Pomozi mi sinu! Daj da progledam! Da prohodam! Da mi brat uskrsne! Nije bilo dana a da Isus nije pomogao bolesnomu, nemoćnomu, grješnomu. Uvijek je to činio u vidu uzvišenijeg ozdravljenja, onoga duševnoga. Bogu je zanimljivija naša besmrtna duša, nego naše smrtno tijelo. Nama možda obratno?

     Crkva je od samoga početka smatrala Svetu Mariju Djevicu, Majku i Kraljicu, najvećom zagovornicom i nazvala je od samoga početka zdravljem bolesnih. Njoj se svaki vjernik utječe za zagovor i pomoć. Nema ona izvornu pomoć. To ima samo dragi Bog. Ali ima ona najlakši i najzaslužniji pristup k Bogu. Pa nam Bog pomaže po njezinim zaslugama i rukama. Na Gradini na onoj željeznoj ogradi nalaze se velika slova s riječima upućenima Gospi: Bolesne liječi! Marijo, zdravlje bolesnih, izliječi sve bolesne koji se mole Tebi za pomoć. Ja te s ovoga svetoga Tvoga mjesta molim, daj zdravlja, duševnoga i tjelesnoga, svima nama koji takva zdravlja trebamo!

     2 - Utočište grješnika. Utočište je sigurno mjesto kamo se netko sklanja od neke opasnosti, progona, nevolje. Pribježište. Isus je uvijek, gdje je god to trebalo, povezivao ozdravljenje tijela od raznih bolesti s oproštenjem grijeha. Ne može nama nitko pomoći kao Isus. Ali on u svojoj ekonomiji spasenja želi svoju Majku pokraj sebe. Ne zato što bi majka bila bolja od Sina, nego zato što je majka najbliža Sinu Isusu. I kao što smo tjelesno ranjeni, bolesni, jadni, tako smo i još više ranjeni moralno, kršenjem Božjih zapovijedi, ne odričući se đavla i njegova sjaja, nego praveći ugovore s đavlom i njegovim ortacima, koji te zavode na stramputicu:

     da na prvo mjesto ne stavljaš Boga, nego sebe, materiju, propadljive stvari;

     da Boga ne štuješ nego ga na svakom koraku psuješ;

     da mu ni pola sata vremena tjedno, nedjeljom, ne posvećuješ;

     da roditelje posluhom ne poštuješ, nego ih iz dana u dan vrijeđaš;

     da ne dopuštaš da se čedo začne, a ako se začne da ga razbojnički pobacuješ;

     da svakakve bezobraštine zboriš i činiš i sam i zavodeći druge, dok ne izgube obraz i poštenje;

     da se bogatiš nepoštenom krađom, a ne poštenom rađom;

     da varaš bližnjega svoga da se u životu ne snađe, nego ti gradiš svoju sreću na njegovoj nesreći!

     Da nisi vjeran svojoj supruzi, ni vjerna svomu suprugu. I tu nevjernost smatraš herojstvom, umjesto teškim grijehom i uvredom Bogu, Crkvi i vjernoj osobi. 

     Evo zašto je don Stjepan stavio na onu željeznu ogradu zazivnu molitvu Gospi: Obrati grješnike! Pomozi nam, Blažena Gospo, da se sa svoga grješnog puta vratimo k Bogu i njegovu zakonu i putu. Da ne smatramo da smo bez grijeha, i da ne budemo toliko oholi da mislimo da nam ni Bog ne može ništa prigovoriti.

     3 - Kraljice mira: Od 1925. godine Crkva slavi Krista kao kralja svega svijeta i svemira, i neba i zemlje. I svakoga dana moli: Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Ako je Marija Majka Isusova, onda i njoj kao Majci Kraljevoj pripada časni naslov Kraljica. Budući da je Isus kralj mira, tvorac pravoga mira i u srcu i u među ljudima i narodima, onda je i njegova majka Kraljica mira, mira koji Isus donosi u svaku dušu koja to želi. U vrijeme najžešće vatre Drugoga svjetskog rata papa Pio XII. unio je u Lauretanske litanije zaziv «Kraljice mira» moleći Blaženu Gospu da donese mir Krista svoga Sina ovomu svijetu.

     A treba nam mir duše i srca, mir između nevjeste i svekrve, majke i kćeri, oca i sina, mir među selima i gradovima, među narodima i svjetovima, među svećenicima.

     Eto zašto je 1977. godine don Stjepan zamolio biskupa da proglasi ovo svetište Gospinim, i to upravo svetište Kraljice mira, i zašto je stavio ona velika slova: Kraljice mira, svijet spasi, donese Spasitelja svijetu!

     Bog ti je zagarantirao da nećeš imati raja na zemlji nego da trebaš na zemlji zaslužiti raj na nebu. A ti udario da stvoriš raj na zemlji mimo Boga, pa što ćeš imati drugo nego živi pakao.

POVEZANI ČLANCI

27. svibnja 2007
Biskup Ratko Perić

NAJČITANIJE

27. svibnja 2007
Biskup Ratko Perić