Vijesti
16. December 2019.
Foto:
Kta

Ove godine spomendan Drinskih mučenica 15. prosinca pao je u 3. nedjelju Došašća koja ima prednost pred svim svetkovinama, blagdanima i spomendanima. Tako je uzet obrazac sv. Mise Treće nedjelje Došašća, a propovijed i molitva vjernika mogla se izgovoriti i o Blaženim mučenicama.  

Na poziv s. Ljilje Martić, predstojnice samostana Kćeri Božje ljubavi u Sarajevu, biskup Ratko slavio je svetu Misu u crkvi Kraljice sv. krunice na Banjskom Brijegu u 17.00 sati. Koncelebriralo je dvadesetak sarajevskih svećenika, među kojima generalni vikar msgr. Slađan Ćosić, direktor Caritasa BK BiH msgr. Tomo Knežević, msgr. Mato Zovkić, msgr. Franjo Topić, rektori bogoslovije bivši: preč. Knežević, sadašnji: preč. Spajić… Slavlju je pribivao zapažen broj sestara, bogoslova i ostalih vjernika. Katedralnim zborom ravnao je don Marko Stanušić. Prije početka skup je pozdravio rektor spomenute crkve don Ljubo Zelenika, a prije završna blagoslova biskup je sa svećenicima došao pred pokrajnji oltar Blaženih djevica i mučenica i izmolio molitvu za njihovu kanonizaciju. Sestre su pozvale sve misare na večernji domjenak u prostorije Katoličkoga školskog centra, nekada glavne sestarske kuće u Sarajevu, odgojno-obrazovnog Zavoda sv. Josipa.

Biskup je započeo homiliju na temu Evanđelja po Mateju ističući „krizu vjere“ Ivana Krstitelja. Ivan je u zatvoru zbog obrane Božjega morala protiv kralja Heroda i njegove priležnice Herodijade. Dok on u zatvoru gnjije, nema Isusa u posjet zatvorenicima. Ivanu čudno. I šalje svoje učenike da pitaju Isusa je li on Mesija. Pitao je on to i radi učenika ali i radi sebe sama, jer zatvorski mrak izaziva razna pitanja u čovjeku. Isus izaslanicima odgovara Izaijinim riječima o čudesima koja se događaja po Isusovim rukama. „I blago onom tko se ne sablazni o mene“ (Mt 11,6). Ivane, ne sablažnjavaj se nad Isusom. Čekaju te još žešće krize i križevi!

Slično su i Drinske mučenice dopale u najveću krizu vjere svoga života u onom petosatnom zatvoru u vojarni kralja Petra Karađorđevića u Goraždu 15. prosinca 1941. Trebalo je odlučiti što učiniti, ne sablažnjavati se nad Isusom nego ga zazivati u pomoć da ih spasi za vječnost!. Evo biskupove propovijedi:     

ČUDESNOST DRINSKIH MUČENICA

I. Kćeri Božje ljubavi u Bosni

U dogovoru vrhbosanskoga nadbiskupa Josipa Stadlera i s. Franciske Lechner, utemeljiteljice Kćeri Božje ljubavi iz Beča, sestre su nazočne i djelatne u Bosni od 1882. Provincija Božje Providnosti sa sjedištem u Sarajevu od 1919. Stoljetnica postojanja! A od 1949. u Zagrebu do danas - sretna im 70. obljetnica!

II. Kratki životopisi Mučenica

S. M. Berchmana Johanna Leidenix, Austrijanka. Rođena 28. studenoga 1865. u Enzersdorfu. Krštena do dva dana na ime Karoline Anna. Stupila u novicijat 1882., obukla redovničko odijelo i prozvana s. M. Berchmana Johanna. Prvi zavjeti 1883. Doživotni 1892. u Beču. Došla u Bosnu 1883. i ovdje djelovala kao učiteljica, učiteljica novakinja, vjeroučiteljica i kućna predstojnica. God. 1933. slavila Zlatni jubilej zavjeta. Izjavila: „Za dvoje sam Bogu beskrajno zahvalna: da sam rođena i odgojena u katoličkoj vjeri i da sam postala redovnica“. Redovničke postaje: Beč, Tuzla, Breške, Sarajevo - Zavod sv. Josipa, Višegrad, Pale, Sjetlina, Praćanska šuma.

- Imala je rođenu sestru Mathildu (1868.-1951.),  u ovoj Družbi pod imenom s. M. Bernarda, 1888.-1951., koja je više od 30 godina provela u Bosni, odakle je otišla 1922. Obje ustrajale u zvanju.

S. M. Krizina Bojanc, Slovenka. Rođena 14. svibnja 1885. u župi Šmarjeta u Sloveniji. Krštena istoga dana na ime Jozefa. U Družbu stupila u 36. godini života, 1921. U novicijat 1922. i uzela ime s. M. Krizina. Prve zavjete položila 1923. Doživotne 1925. Sestarske postaje: Tuzla, Sarajevo, Breške, Josipovac, Betanija, Pale, Goražde.

- Imala je rođenu sestru Angelu (1886.-1981.), u ovoj Družbi s redovničkim imenom s. M. Alfonza, 1924.-1981. Da je imala pravo zvanje, kao i sestra joj Krizina, i da se nije s njime poigravala, znak je po tome što je ostala vjerna zavjetima do smrti.

S. Jula Ivanišević, Hrvatica. Rođena 25. studenoga 1893. u Godinjaku u Starom Selu u Slavoniji. Krštena sutradan na ime Kata. Ona se 1914. uputila u samostan u Sarajevo. Ušla u novicijat 1915. uzevši redovničko ime s. M. Jula. Prve zavjete položila 1916. u Beču, a doživotne 1923. u Sarajevu. Samostanske postaje: Sarajevo, Beč, Breške, Antunovac na Ilidži, Sarajevo, Josipovac kod Tuzle, Josipovac u Zagrebu, Betanija, Pale, Goražde. Zapisan je njezin odlučan skok s prozora vojarne s usklikom: Isuse, spasi nas! 

- Za njom je 1918. pošla u samostan i rođena joj sestra Mara, koja je uzela redovničko ime s. M. Agneza, 1921.-1930. Sve tri ove sestre mučenice imale su dakle i svoje mlađe sestre u samostanu. Kao u Apostolskom zboru: Andrija i Petar - sinovi Jonini; Jakov i Ivan - sinovi Zebedejevi; Matej i Jakov mlađi - sinovi Alfejevi. Čudesni su putovi Božji.   

S. M. Antonija Fabjan, Slovenka. Rođena 23. siječnja 1907. u Malom Lipju u Sloveniji. Krštena sutradan s imenom Jožefa u župnoj crkvi u Hinji. U Sarajevu ušla u samostan 1929., u novicijat 1930. i uzela ime s. M. Antonija. Prve zavjete položila 1932., doživotne 1937. Postaje: Sarajevo, Pale, Goražde.

S. Bernadeta Banja, Mađarica iz Hrvatske. Rođena 17. lipnja 1912. u Velikom Grđevcu kod Bjelovara. Obitelj doselila iz Mađarske. U Sarajevu ušla u novicijat 1930. Prve zavjete dala 1932., doživotne 1938. Postaje: Sarajevo, Pale, Goražde.

III. Zajedništvo na palama, Mučeništvo u Goraždu

Marijin dom na Palama koji su sestre vodile od 1911. primao je oko 30 osoba s punim smještajem namjernika, izletnika, rekonvalescenata, ljudi željenih odmora. Kapelica Majke Divne. Katolička škola od 1913. do 1918.

1. - Koliko su vremena sestre mučenice provele na Palama?

-  S. Jula, od 27 godina u samostanu provodi 9 god. na Palama, i to sve vrijeme kao predstojnica, od 1932. do 1941.  

- Sestra Bernadeta, najmlađa drinska mučenica, isto tako 9 godina od 11 samostanskih, od svojih prvih zavjeta 1932. do 1941. uvijek kao kuharica.

- S. Berchmana, od 58 godina u Bosni, provela je 5 godina na Palama kao vjeroučiteljica, 1927.-31., i kao umirovljenica, 1939.- 1941.

- S. Antonija, od 11 godina redovništva, 5 ih živi na Palama, od 1936. do 1941.

- S. Krizina, od 20 godina u Družbi, 4 je provela na Palama: i to prvi put od 1925. do 1927., i drugi put, na vlastitu molbu, od 1939. do 1941.

Svih pet drinskih mučenica bilo je zajedno u Marijinu domu na Palama svega dvije godine, od 1939. do 1941.

Sestre povedene s Pala 11. prosinca 1941. Četiri sestre stigle u Goražde u ponedjeljak, 15. prosinca 1941. oko 17.00 sati. Oko 11.00 prije ponoći, četnici su provalili u prostoriju gdje su sestre molile. Vidjevši što pijani ljudi žele, da očuvaju svoju zavjetovanu čistoću, poskakaše s prozora jedna za drugom u smrt. Sve se izlomile, neke na mjestu mrtve, domalo doklane i bačene u Drinu. Peta, s. Berchmana, ostala je u Sjetlini do 23. istoga mjeseca, povedena u šumu i ustrijeljena. Ne zna im se za tjelesa: šuma i rijeka.

2. - Iako su sestre proglašene blaženima, ljudi se mogu pitati: Jesu li one razborito postupile što su ostale na Palama unatoč pozivu iz Sarajeva?

- Provincijalka s. Lujza Reif već ljeti 1941. pozivala je sestre da se povuku u Sarajevo. Nije to bilo pod strogu poslušnost, nego savjet.

- Sestre to u svojoj savjesti nisu shvatile da se moraju povući, a jest svih pet njih u savjesti osjećalo da mogu slobodno ostati na Palama i pomagati sirotinji.

- Mogle su se pitati: komu pustiti dječicu, nemoćne? Tko će njih paziti?

- Pa da se kaže kako su pobjegle, a ostavile nejačad na nemilost ratnih strahota.

- Sve su jednodušno rekle da ostaju.

- Pozivala ih je savjest, redovnički osjećaj prema bijednima i svijest da se nemaju čega bojati jer nisu nikomu učinile nikakva zla, a jesu obilje dobra, i žele nastaviti činiti dobro svima.

- S njihove strane savjesna odluka, junačko djelo i razborita gesta.

3. - Može li se mučeništvo četiriju sestara smatrati samoubojstvom što su pred nasilnicima s kata vojarne Kralja Petra Karađorđevića u Goraždu poskakale s prozora u izravnu smrt, 15. prosinca 1941.?  - Ne može! Zašto?

- Ako je svetost provedba volje Božje u životnoj zadaći na kojoj smo zaduženi,

- provedba u određenu mjestu gdje se nalazimo i djelujemo,

- djelujemo s pomoću sredstava koja imamo na raspolaganju,

- a s ciljem iskazivanja slave Božje i

- postizanja spasenja duša, onda su spomenute četiri kćeri Božje ljubavi, u našim ljudskim očima, ispunile volju Božju, na najuzvišeniji svjedočki i mučenički način u obrani Bogu obećana zavjeta u redovničkom zvanju. U tom su posvećenu pozivu sestre svoj doživotan zavjet čistoće pretpostavile fizičkom životu. Važnije je obećanje zavjetovano Bogu nego čuvanje tjelesnoga života. A ovdje ne bi bilo čuvanje života, nego bezumno besramno silovanje.  

4. - Crkva je definirana kao „stup i uporište istine“ (1 Tim 3,15). Je li u slučaju mučeništva Drinskih djevica i mučenica izišla istina na vidjelo?

- Jest. Postupak biskupijski (1999.-2002.) i svetostolički (2002.-2008.), pogotovo sam čin beatifikacije u Olimpijskoj dvorani Zetri, 24. rujna 2011. najbolje su pokazali istinu Crkve i njezinih izabranih članica, istinu koja u ljubavi oslobađa, a ne stvara nova mučenja. U tom se procesu nužno razlučila istina od laži, mržnja od ljubavi, nasilnici od mučenica, siledžije od žrtava. Nasilnici su pokazali ne samo odium fidei, mržnju prema katoličkoj vjeri nego i odium prema osobama posebno Bogu posvećenima na katolički način.

5. - Koliko je bilo djevojaka mučenica u vrijeme Otomanskoga carstva i u drugim razdobljima, o njima nema nikakva procesa, jedva i spomena. Sreća pogodila samo ove redovnice. Je li to pravo?

- Nisu svi proglašeni svetima koji su živjeli krjeposnim životom niti mučenicima koji su završili mučeničkim lovor-vijencem. Štoviše, samo su rijetki od rijetkih beatificirani ili kanonizirani.

Drinske mučenice jesu kap u moru mučeništva, simbolično priznanje onim brojnim mučenicama čistoće, osobito djevojkama – Divi Grabovčevoj, Jeli iz Kruševa, Janji Rajičevoj iz Dračevica kod Neuma itd. - ili majkama, koje su nasilnici oskvrnjivali i ubijali kroz povijest na ovim prostorima. A nikoga ne bijaše da se pozabavi njihovim životopisom i mučeništvom i da svjedočanstvo podnese mjerodavnoj Kongregaciji Svete Stolice na uvid i izradbu Pozicije i Papina priznanja. Je li to pravedno? Ove su sestre mučenice imale Družbine članice koje su se time bavile i davale prvoklasna svjedočanstva o njima.

6. - Za ovo drinsko mučeništvo postoje svjedoci. A ne znamo kako se s. Berchmana ponijela u posljednjim trenutcima života kada su je 23. prosinca odveli na saonicama u Praćansku šumu.

- Sve ovo  što je rečeno o poduzimanju ubojstva iz mržnje prema vjeri četiriju katoličkih redovnica u Goraždu i o njihovu prihvaćanju mučeništva, vrijedi i o petoj, sestri Berchmani, koja je nakon osmodnevnog izgladnjivanja i studeni, odvedena u šumu, u općini Pale, i 23. prosinca nije vraćena iz šume. Ako je sestra 58 godina svakodnevno prebirala zrnca krunice, a to znači da je izmolila 21.000 krunica ili prebrala 1.100.000 zrna, sigurno joj je Kraljica svete krunice, kojoj je sagrađena ova neobarokna crkva 1909.-1911., dala milost da i u posljednjem času, pred puščanim zrnom, ne izda, nego da se pokaže kao prava kći Božje ljubavi.    

7. - Što je sada potrebno da beatificirane mučenice budu kanonizirane?

- Potrebno je moliti se blaženim mučenicama na duhovne i tjelesne nakane.

Blažena sestro Jule, dugogodišnja predstojnice i mučenice, izmoli od Oca nebeskoga svim predstojnicama, poglavarima i poglavaricama u Crkvi u Hrvata, milost razborita i hrabra vodstva zajednicom po Duhu Svetomu!

Blažena sestro Berchmana, vjeroučiteljice i mučenice, zagovaraj kod Boga svoju Austriju i Crkvu u njoj da kler i puk ostanu vjerni Kristu Isusu i  njegovoj zapovijedi ljubavi!

Blažena sestro Krizina, mučenice, isprosi od Boga brojna duhovna zvanja u svome slovenskom narodu: i svećenička, i redovnička - muška i ženska!

Blažena sestro Antonijo, mučenice, Bogu preporuči sve redovništvo i u svojoj Sloveniji i u ovoj Bosni i Hercegovini da svi ostanu vjerni svojim zavjetima!

Blažena sestro Bernadeta, mučenice, posreduj svojim molitvama kod Presvetoga Trojstva da i tvoj mađarski narod iz kojega si potekla i hrvatski narod u kojem si živjela osjete ljubav Oca nebeskoga  u svome životu!    

Potrebna su čudesa, fizička ozdravljenja, koja Sveta Stolica proučava i priznaje.

8. - Koliko čudesa? Jedno ili pet? Ako se netko moli samo bl. Juli i doživi čudo po njezinu zagovoru, vrijedi li to čudo i za ostale četiri Blaženice?

- Vrijedi, kako ne?! One su beatificirane pod naslovom: „S. Jula i četiri susestre“. „U paketu“ beatificirane, „u paketu“ će, ako Bog da, biti i kanonizirane. Vidiš li da su i na slici „u paketu“! Kao pet dragulja u kruni Kraljičinoj. Jedno čudo vrijedi za 5 sestara i 5 čudesa vrijedi za svaku pojedinu. Bile su na Palama zajedno pune dvije godine, zajedno odvedene prema Goraždu, s. Berchmana izdvojena zbog iznemoglosti a druge četiri dovedene u Goražde. (U „Drinske mučenice“ ubraja se i s. Berchmana iako nije ni vidjela Drine.) One su svoju žrtvu za zavjetovanu čistoću uključile u 5 rana Isusovih.

S. Bernadeta bila je u 29. godini, s. Antonija u 34., s. Jula u 48., s.  Krizina u 56. i s. Berchmana u 76. godini života. Godine nisu važne! Nema veze koliko su godina živjele, nego kako su živjele. A živjele su tako da ih je Bog našao dostojnima mučeništva! Neka Bog po njihovoj žrtvi pogleda na sve naše životne potrebe!

POVEZANI ČLANCI

18. srp 2019
KIUM

NAJČITANIJE

18. srp 2019
KIUM