Proslava Kraljice mira na Hrasnu održava se svake godine svake druge nedjelje mjeseca svibnja od 8. svibnja 1977. Hrašnjanski župnici redovito pozivaju hrvatske biskupe, koji predvode procesiju na Gradinu, izmole Posvetnu molitvu Kraljici mira, blagoslove vozače i vozila i nastave sv. Misom na pogodnu prostoru kamo su usmjerene oči vjernika iz prostrana crkvena dvorišta. Bilo je godina kada se broj hodočasnika uspinjao na nekoliko tisuća, a ove godine - 10. svibnja - zbog virusna proljeća bilo ih je nekoliko stotina, uz obdržavanje mjera međusobna razmaka, ne-rukovanja, ni izvan sv. Mise ni prije sv. Pričesti.
Ovogodišnju sv. Misu, na poziv župnika don Antuna Pavlovića, predvodio je biskup iz Mostara Ratko Perić, apostolski administrator Trebinjske biskupije. Misa je započela u 11.00 sati. Uz biskupa je bio đakon župljanin don Antonio Krešić. Koncelebrirali su, osim župnika, i biskupski vikar župnik iz Trebinja don Ivo Šutalo, boćanski dekan župnik s Gradine don Đuro Bender. Nekoliko je svećenika bilo na raspolaganju za sv. ispovijed. Prvo je čitanje pročitao Marko Pavlović s Bune, maturant u zadarskom sjemeništu i gimnaziji, a Evanđelje don Antonio. Pjevao je župni zbor. Uočen je znatan broj djece ili u naručju majki ili držeći se majčine blizine ili trčeći slobodnom travom. Proslavivši sv. Mise u svojim župama, nekoliko je župnika iz Trebinjske biskupije došlo čestitati župniku don Antunu svetkovinu Kraljice mira.
U početku sv. Mise župnik je pozdravio župljane, hodočasnike, koncelebrante, svećenike i biskupa, koji je zahvalio Bogu na predivnu danu i uputio se s asistencijom i ministrantima na Gradinu. Za vrijeme procesije pjevale su se Gospine litanije. S Gradine je odjekivala Posvetna molitva koju je 1987. prvi izgovorio kardinal Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup. Za vrijeme sv. Mise biskup je pozvao vjernike da u svoje molitve uključe ovogodišnje đakone, među kojima je i jedan iz Hrasna, koji bi mogli - bude li volja Božja - biti ređeni za Petrovo, ali ne će biti kasno ako bude i za Veliku Gospu samo da vrijeme bude - zdravo.
Prenosimo biskupovu propovijed
Mi smo se danas ovdje sastali da Bogu iskažemo duboko klanjanje kao njegovi ponizni stvorovi, kao odani mu sinovi i kćeri; da mu očitujemo svoje iskreno i skrušeno kajanje zbog svojih naopakih misli u glavi, opakih želja u srcu i izopačenih riječi na usnama. Sastali smo se da mu od srca zahvalimo na njegovu djelu našega stvaranja i otkupljenja te da mu izrazimo svoje molbenice za tolike potrebe u svome životu, u prvome redu duhovne, za spasenje duše, pa onda i fizičke, za tjelesno zdravlje svake osobe, svake obitelji i svega društva. Skupili smo se na ovu drugu nedjelju svibnja da mu prikažemo nekrvnu žrtvu i blagujemo euharistijsku gozbu Isusa Krista, Sina Djevice Marije, Kraljice mira.
Komu ne bi bilo drago izgovoriti molitvu koju će Bog uslišiti, a ne prekrižiti. Isus nas je poučio kakve su molitve Bogu mile. Dao nam je ne samo sadržaj i smisao nego i riječi za takvu molitvu. Nalazimo je kod dvojice evanđelista, kod sv. Mateja koji je smješta u Govor na gori (6,9-13) i kod sv. Luke koji je vidi u razgovoru između učitelja Isusa i jednoga od njegovih učenika. Učenik u ime svoje i ostalih pita Učitelja da ih pouči moliti kao što je Ivan Krstitelj poučio svoje učenike. I Isus odmah kazuje kako učenici trebaju moliti Oca nebeskoga (11,2-4). Matejeva je inačica molitve Gospodnje potpuna, sa sedam temeljnih molbenica, a Lukina je nešto kraća, samo pet, ali su ipak sve nakane sadržane: ispuštena „Budi volja tvoja“ nalazi se u „Dođi kraljevstvo tvoje“, a izostavljena „Izbavi nas od zla“ uključena je u „Ne uvedi nas u napast“! Mi ćemo o toj molitvi razmišljati po riječima apostola Mateja kao što je izgovaramo svakoga dana i po više puta, kao i u svetoj Misi:
Oče naš koji jesi na nebesima! Isus nas uči da se trebamo obraćati Bogu, koji je Jedan u naravi ili biti, a u kojemu su Tri Božanske Osobe: Otac, Sin i Duh Sveti.
Ocu upućujemo prve tri molbenice: 1/Sveti se Ime tvoje, 2/Dođi Kraljevstvo tvoje i 3/Budi volja tvoja.
Sin, istobitan s Ocem, osobito posreduje za dvije naše molbenice: 4/Kruh naš svagdanji daj nam danas, a u duhovnom smislu kruh naš jest Euharistijski kruh, te 5/Otpusti nam duge naše, jer je sve povezano s Isusovim otkupljenjem čovječanstva kao i pomirenjem svakoga čovjeka s Bogom Ocem.
A Duh Sveti, koji se s Ocem i Sinom skupa časti i zajedno slavi, zalaže se 6/ da ne upadnemo u napast, nego 7/ da budemo izbavljeni od zla svakoga, napose zloduha.
A kada bismo sve molbenice stopili u jednu, koja bi to mogla obuhvatiti svih sedam? Možda: Budi volja tvoja! Volja dolazi od voljeti, a voljeti znači ljubiti, a od ljubiti dolazi Ljubav. Prema tomu Božja volja nije samovolja, nego razumna Ljubav Božja. Tako mi jednako možemo moliti: Budi Ljubav tvoja!
Bogu je Ime Ljubav jer Bog je Ljubav (1 Iv 4,8.16).
Bog ima svoje sveopće i vječno Kraljevstvo istine i života, kraljevstvo svetosti i milosti, kraljevstvo pravde, ljubavi i mira. Svih ovih sedam velikih vrijednosti za kojima čeznemo po ovome redoslijedu jednako su u svetoj Volji Božjoj, pripadaju Osobama Presvetoga Trojstva i mi molimo da Kraljevstvo takve božanske volje dođe u nas i među nas.
U toj svetoj volji ili ljubavi Božjoj sadržan je i Kruh naš svagdanji koji nas održava u zemaljskom životu, posebno sakramentni Euharistijski kruh koji nam daje život vječni.
Nadalje, ta volja Božja obuhvaća i Otpuštenje naših grijeha po Isusovoj riječi: Oče, oprosti im, ne znaju što čine (Lk 23,34), a u molbenicu je uvršten i uvjet da jedni drugima oprostimo kako bismo kao braća i sestre od Boga primili oproštenje svih svojih grijeha.
Konačno u tu volju ili ljubav Božju ulazi i naša molbenica da nas Bog ne prepusti napasti, nego da nas izbavi od zla svakoga, te da i mi svoje razumne volje sjedinimo s Njegovom sverazumnom i svemoćnom Ljubavi. To je smisao naše molitve.
Ima li netko da je u prošlosti tako savršeno molio po Božjoj volji?
Ima, kako nema: Blažena Djevica Marija, milosti puna, koja je začeta bez grijeha i živjela bez osobna grijeha. Ona je molila da se ispuni volja Božja i prije nego je Isusa začela i rodila. Ona je tako razmišljala i svoju molbenicu iskazivala i u razgovoru s arkanđelom Gabrielom koji je s neba sletio u Nazaret i donio joj u kuću Božji nepoznati dekret, odluku, plan, volju, ljubav da to ona svojom sviješću prihvati i slobodnim pristankom potvrdi.
Arkanđeo je pozdravi riječima: Zdravo, milosti puna, Gospodin s tobom!
Na tu se riječ ona prepade, stavi prst na čelo gledajući više preda se i stade razmišljati kakav bi to bio pozdrav.
De mi pročitaj što piše u dekretu, koja je volja Božja? Gospa će Arkanđelu.
Arkanđeo otpečati omotnicu i otpoče čitati Božji plan ili volju s njom:
- da se ništa ne bojiš, jer si našla milost u Boga;
- da ćeš začeti i roditi Sina i nadjenut ćeš mu ime Isus, a to znači Spasitelj;
- da će On biti velik i zvat će se Sin Svevišnjega;
- da će Njemu Gospodin Bog Otac dati prijestolje Davida, oca njegova, u mesijansko-duhovnom, a ne političkom smislu;
- da će kraljevati nad domom Jakovljevim uvijeke, vidiš li da je sve u duhovnom smjeru zamišljeno, i
- da njegovu kraljevstvu ne će biti kraja.
Na to Gospa, nemalo iznenađena, svjesno i voljno upita glasnika Božjega kako će to biti kada ona muža ne poznaje, kako će kao djevica začeti i roditi?
Arkanđeo joj mirno odgovori pozivajući se na Treću Božansku Osobu:
- Duh će Sveti sići na tebe i sila će te Svevišnjega osjeniti;
- Zato će čedo i biti sveto, Sin Božji;
- jer Bogu ništa nije nemoguće. Vjeruješ li ovo? Hoćeš li potpisati?
Prepuštajući svoje ruke u Božje ruke, predajući svoju volju u Božju volju, povjeravajući svoj život Božjoj milosti, Gospa mu odgovori: Evo službenice Gospodnje. Neka mi bude po tvojoj riječi (Lk 1,26-38). Prenesi Bogu ne samo moje ponizne i zahvalne izraze klanjanja nego i svu ljubav moga srca!
I mi ćemo, bogoljubni vjernici, biti poput Gospe, službenice Božje i izvršiteljice volje Božje, ako se budemo molili Bogu:
- da Gospodin, koji ravna i nebeskim svemirom i ovim tajnovitim virusom, ostvari svoju volju i postigne svoj božanski cilj u ovome svijetu;
- da stalno obnavlja Crkvu svoju, oslobađa je od ljudskih natruha svijeta i uzdrži je na putu istine i života, vjere i sakramenata;
- da ne nanosimo Bogu nikakve uvrjede, psovke i svetogrđa, nego da poštujemo Drugu Božju zapovijed: Ne izusti Imena Božjega uzalud;
- da bez opravdana razloga ne propuštamo sv. Mise, izvora i vrhunca svega slavlja Božjega, držeći se Treće Božje zapovijedi: Svetkuj dan Gospodnji;
- da se odričemo grijeha kao najotrovnijega virusa, ispovijedajući se redovito i cjelovito; da se čuvamo grijeha kao što se čuvamo virusa, bili bismo živi proglašeni barem - „blaženima“;
- da kao vjernici ne pristupamo svetoj Pričesti u teškome grijehu, nego časno i dostojno;
- da shvatimo misao Kristovu da je duh koji oživljuje, a tijelo ne koristi ništa (Iv 6,63);
- da Duh Sveti, Gospodin i Životvorac, obrati izvršitelje programa abortusa, eutanazije i svakovrsna ubojstva i mržnje, protiv Pete zapovijedi: Ne ubij!
- da Duh Božji dozove pameti širitelje svih vrsta opačina, protiv Šeste: Ne sagriješi bludno, i u željnom pogledu protiv Devete: Ne poželi preljuba ni ikakva grješna bluda;
- da Krist i danas pobijedi Antikrista i njegovu kraljevinu pljačke u odnosu na Sedmu: Ne kradi, kao i na Desetu Božju zapovijed: Ne poželi ukrasti nikakve stvari ni osobe, i isto tako da pobijedi sustave laži u odnosu na Osmu zapovijed: Ne svjedoči krivo!
Naša će molba biti Bogu ugodnija i zato uslišanija ako se Gospi, Kraljici mira, preporučimo da nas ona zagovora kod Boga – Oca, Sina i Duha Svetoga. Amen.